Projekt MoWaCLIM, vrijedan 1.514.937,44 eura, a kojeg se provodi u okviru programa Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora 2021.-2027., usmjeren je na jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene kroz sustavno praćenje stanja voda i razvoj digitalnih rješenja. Prvi rezultati u dolini Neretve pokazuju da je zaslanjenje prisutno, ali lokalizirano, te je u razinama koje još uvijek omogućavaju upravljanje bez potrebe za izvanrednim mjerama.

Ravnateljica Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Svjetlana Stanić-Koštroman tim je povodom za Fenu pojasnila da se MoWaCLIM temelji na razvoju inovativnih rješenja za prilagodbu poljoprivrede kroz sustavno praćenje ključnih okolišnih i agronomskih pokazatelja, te uspostavu digitalne platforme 'HydroAgroCloud'. 

- Prikupljene podatke koristit će se za izradu konkretnih smjernica za održivo upravljanje poljoprivredom, posebno u osjetljivim područjima poput delte Neretve, dodala je Stanić-Koštroman uz opasku da su početne pripremne aktivnosti već pretočene u konkretne operativne aktivnosti na terenu. 

- Uspostavlja se sustav nadzora voda na više lokacija u delti Neretve s obje strane granice, uz kontinuirano praćenje okolišnih parametara u stvarnom vremenu. Paralelno s tim, provodi se i periodična istraživanja ekološkog statusa vodnih tijela, poljoprivrednih praksi, te bioraznolikosti u vodnim ekosustavima, dodala je Stanić-Koštroman. Fokus aktivnosti resornog županijskog ministarstva je na uspostavi praćenja međusobnih odnosa kakvoće voda i poljoprivredne proizvodnje. Kontinuirani nadzor obuhvaća tri ključne lokacije u BiH: podzemna vodna tijela Aluvij Čapljina i Hutovo blato, te kanal crpne stanice u Višićkoj kaseti, gdje je jedna hidrološka stanica u funkciji od studenog 2025., dok su na podzemnim vodama izvedeni pijezometri i slijedi instalacija opreme. 

- Oprema omogućava praćenje ključnih parametara, s naglaskom na zaslanjenje i prisutnost nitrata iz poljoprivrede. Sustav se dodatno nadopunjuje mjernim točkama u hrvatskom dijelu delte, te postajama na rijeci Krupi i Svitavskom jezeru, pojasnila je sugovornica Fene te napomenula da je navedeno ministarstvo koordiniralo izradu Studije karakterizacije pilot područja, u okviru koje su definirane konkretne smjernice za održivu poljoprivredu u delti Neretve.

Kada je riječ o stanju površinskih vodnih tijela, sezonska istraživanja provedena tijekom 2025. pokazuju da su u kategorijama dobrog i visokog ekološkog stanja, tj. dobrog i maksimalnog ekološkog potencijala. 

- Na većini istraživanih lokacija zabilježena je blaga zaslanjenost, koja trenutačno ne predstavlja značajno ograničenje za poljoprivrednu proizvodnju. Ipak, na lokalitetu Aluvij Čapljina je u jesen 2025. utvrđena umjerena zaslanjenost. Rezultati pokazuju da je zaslanjenje prisutno, ali lokalizirano i još uvijek podložno upravljanju, što znači da je voda za navodnjavanje uglavnom upotrebljiva, uz potrebu opreznijeg korištenja na pojedinim područjima, kazala je Stanić-Koštroman. Iako u bh. dijelu delte Neretve do sada nisu postojali dugoročni podaci, preliminarni rezultati pokazuju prisutnost zaslanjenja u manjoj mjeri, a koje je rezultat kombinacije prirodnih i antropogenih čimbenika te klimatskih promjena, a do izražaja dolazi pri smanjenom dotoku slatke vode.

 - Uvjeti koji pogoduju zaslanjenju sve su izraženiji te više ne govorimo o izoliranim pojavama, već o procesu koji traži kontinuirano praćenje, upravljanje i pravodobnu reakciju, zbog čega je ovaj sustavni nadzor ključan, zaključila je Stanić-Koštroman i najavila da se do kraja projekta očekuje preciznije razumijevanje prostornih i sezonskih razlika u salinitetu i kvaliteti voda u dolini Neretve, temeljeno na sustavnom prikupljanju i analizi podataka kroz platformu 'HydroAgroCloud'.