Piše: V.S.Herceg

mostar©dnevni-list.ba

Izgradnja harema u Stocu, ali i upitnost izgradnje fotonaponske elektrane JP Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar na ovom području, posljednjih dana teme su koje prožimaju javnost u BiH. Stolački kraj mjesto je zajedničkog življenja pretežito Bošnjaka i Hrvata te ova pitanja poprimaju i međunacionalni karakter, što je pogubno za sredinu i suživot svih žitelja toga kraja. 

No, ovo ne samo da pogoršava međunacionalne odnose i širi zapaljivi jezik mržnje među sugrađanima, već i dovode u pitanje široki javni interes jer je oba elektroprivredina projekta VE Poklečani i FNE EPHZHB1-Stolac, Vlada Federacije BiH, u čijem je vlasništvu JO Elektroprivreda HZ HB, proglasila javnim interesom. 

Kako Dnevni list doznaje od nekoliko stručnjaka iz ovog područja, ukoliko se ovi energetski projekti ne realiziraju te time ne bude postigla samodostatnost i istim izbjegne prinuđenost kupnje električne energije na burzi po daleko višim cijenama - cijena električne energije za sve potrošače, a što je neizbježno, povećati će se višestruko. O drastičnim posljedicama višestrukog povećanja cijene električne energije za kućanstva i gospodarstvo može se samo nagađati. 

Pitanje je kome je u interesu blokirati energetsku samodostatnost i proizvodnju tzv. čiste energije, što su agende i neki od ključnih ciljeva Europske Unije? Kome je u interesu višestruko viša cijene električne energije za njene žitelje? Jesu li u sve uključeni i pojedini privatni elektroenergetski lobiji kojima će samodostatnost Elektroprivrede HZHB ugroziti njihovo poslovanje kao proizvođača i prodavatelja struje iz fotonapondskih elektrana-solara? 

Pitanje harema mora se riješiti i zbog Bošnjaka i zbog Hrvata

Rješenje višegodišnjeg pitanja harema Bošnjacima ovoga grada iznimno je bitno. Što je i razumljivo. Ukratko, lokacija harema je isprva iznađena i Grad Stolac je izdao rješenje, no nadležno Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ-a i ministar Bekir Isaković (SDA) odbilo je dati suglasnost, čime je spriječen postupak prenamjene zemljišta jer se utvrdilo kako se radi o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu. 

Nakon toga Grad Stolac iznalazi rješenje - kupnju privatnog zemljišta za harem, no s tom lokacijom stolački Bošnjaci nisu zadovoljni te su učinili nepopularan potez - uzeli su stvar u svoje ruke i zidom ogradili prvobitnu lokaciju. Na ovo su reagirali iz međunarodnih institucija upozoravajući kako je nužno pridržavati se zakonitosti. 

Istražitelji FUP-a početkom tjedna izuzeli su dokumentaciju iz gradske administracije iz koje poručuju kako su sve odluke Gradskov vijeća donesene zakonito. O ovoj temi proteklih dana mediji su bili preplavljeni, a u sve se uključila i Islamska zajednica. U očekivanju daljnjeg razvoja situacija, u Stocu vlada napeta i neugodna tišina.

Nevladine organizacije

Iz Aarhus centra upozorili su kako bi, između ostaloga, "izgradnja fotonaponske elektrane značilo i trajno uništavanje više od 200 hektara poljoprivrednog zemljišta i njegovu nepovratnu prenamjenu u građevinsko zemljište" što, prema njihovom mišljenju, "predstavlja ozbiljnu prijetnju stočarstvu, poljoprivredi i okolišu".

"Riječ je o institucionaliziranom kršenju zakona. Federalno ministarstvo prostornog uređenja se ponaša kao da ne postoje ni Ustav BiH, ni presude Ustavnog suda, ni zaključci vlastite Vlade, ni županijske nadležnosti. Veličina projekta ne može biti izgovor za kršenje zakona i bespovratno uništavanje preko 200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pretežito pašnjaka I. klase", izjavili su iz Aarhus centra u BiH na pitanje medija izgradnji 'solara' JP Elektroprivrede HZHB.

Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom, predvođen Aarhus centrom u BiH, naveli su i neke od nezakonitosti koje smatraju ključnima: Nevažeći prostorni planovi - Prostorni plan Stoca je odbačen rješenjem Ministarstva građenja HNŽ, dok plan Čapljine nema suglasnost županijskog ministarstva, pa oba plana nisu usklađena sa županijskim Prostornim planom; Sudski potvrđeno državno vlasništvo - Općinski sud u Čapljini presudio je da je riječ o imovini BiH kojom lokalne razine vlasti ne mogu raspolagati; Kršenje zaključaka Vlade FBiH - Vlada je 2023. godine zabranila promjenu namjene državnog poljoprivrednog zemljišta do donošenja zakona o imovini, ali Ministarstvo postupa suprotno; Ignoriranje odluka Ustavnog suda BiH - Presude U-9/19, U-4/21 i U-3/24 jasno nalažu da državnom imovinom može raspolagati samo država BiH.

Navode kako je Federalno ministarstvo prostornog uređenja u više navrata djelovalo nezakonito, izdajući dozvole nad državnim zemljištem, čime izravno krši Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i presude Ustavnog suda BiH u kojima jasno stoji da samo država BiH može raspolagati svojom imovinom.

Elektroenergetski stručnjak: "Stvarnost bi uskoro mogla biti drukčija"

S druge strane, neovisni elektroenergetski stručnjak a koji ne želi promociju u javnosti, za Dnevni list je komentirao elektroenergetsku učinkovitost projekta.

"S obzirom da je proizvodni portfelj JP HZ HB d.d. Mostar zasnovan primarno na proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, razvidna je velika ovisnost o hidrološkim okolnostima i promjenjivim cijenama električne energije na veleprodajnom tržištu. Taj problem posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima, kada se i u hidrološki povoljnim godinama javlja jazz između proizvodnje i potrošnje električne energije, zbog čega su primorani nedostajuće količine električne energije nabaviti na veleprodajnom tržištu po višim cijenama. S tim u vezi, razvidna je potreba za diverzifikacijom proizvodnog portfelja EP HZ HB, odnosno, za što skorijom izgradnjom i puštanjem u pogon novih proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije - prvenstveno onih za koje je Vlada Federacije BiH, koliko znam, proglasila javni interes", kazao je on za Dnevni list.

Kako nadalje, ocjenjuje, u tom kontekstu, realizacija projekta FNE EPHZHB 1, u prvoj fazi od 50 MW, nameće se kao prioritetna i nužna s obzirom da bi već od 2026. godine omogućila nadomještanje manjkova električne energije iz vlastite proizvodnje, što bi, posebno u kontekstu mogućnosti optimizacije proizvodnog portfelja EP HZ HB, doprinijelo stabilnosti kako opskrbe, tako i cijena električne energije.

"Naime, bez osiguranja dodatne proizvodnje električne energije iz vlastitih izvora, u uvjetima dugotrajnog izrazito sušnog razdoblja kojemu i sada svjedočimo, ozbiljna je mogućnost ograničene isporuke električne energije i višestruko viših cijena električne energije od onih koje  krajnji kupci danas plaćaju", zaključuje ovaj stručnjak iz područja elektroenergetike.

On podjseća kako BiH ima jednu od najnižih cijena električne energije u Europi, ali kako bi stvarnost, na žalost, uskoro mogla biti drukčija i cijene električne energije izjednačene sa cijenom u susjednoj Hrvatskoja gdje je najmanje tri puta skuplja. 

Nužan zakon o državnoj imovini

Nepostojanje zakona o državnoj imovini BiH, kao i posljedice odluke nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddya Ashdowna koji je 2005. godine zabranio raspolaganje državnom imovinom sve dok državni Parlament ne donese zakon po ovom pitanju, svojedobno je bio način kako stati na kraj manipulacijama i kriminalu. 

Ashdown, koji je donio i Statut Mostara jer se mostarski političari i o tome nisu mogli dogovoriti, a za koji se potom ispostavilo da je neustavan te da je "donio" još veće probleme Mostarcima i posljedicu od 12 godina nepostojanje demokratskih izbora u ovom gradu, nije ni sanjao da se bh dužnosnici, niti nakon 20 godina, neće uspjeti dogovoriti o zakonu o državnoj imovini.

No, ovaj zakon, kao i mnoge drugi zakoni i odluke, u proteklim godinama je istinski "evoluirao" u svoju suprotnost prvobitno zamišljenom - zakočio je svaki razvoj Bosne i Hercegovine te tako i dobrobit njenih građana, razvlastio niže razine vlasti, od Federacije do županija i općina i gradova, te čak dovodi i do ozbiljnih međunacionalnih prijepora u lokalnim zajednicama koje gledamo u posljednje vrijeme, konkretno u Stocu. U ove prijepore pokoji bod bešćutno žele "zaraditi" mnogi, te je i to samo jedan od razloga za žurno i donošenje ovog zakona.

No, za sada odluka visokog predstavnika je odluka visokog predstavnika te tako i odluke sudova koje treba neupitno poštovati. Možda sve do nove odluke visokog predstavnika?

S druge strane, dok u EU potiču i podržavaju proizvodnju električne energije i obnovljivih, čistih izvora, ističući samodostatnost i očuvanje okoliša, a zemlje članice se utrkuju za količinom tako proizvedene energije, često svjedočimo apsurdnosti - da pojedine međunarodne institucije financiraju agende kojima se takvi projekti u BiH - stigmatiziraju i osporavaju, sprječavajući viši stupanj energetske samodostatnosti i samoodrživosti Bosne i Hercegovine te tako i dobrobit i boljitak svih njenih građana i ekonomskog razvoja uopće.

Solari u Stocu - Rijetka povoljnost u regiji

Opće poznata činjenica je da južniji dijelovi BiH imaju bolju ozračenost Sunčeva zračenja, a Grad Stolac pripada tom povoljnom području.

Nadalje, nadmorska visina od više od 400 metara čini ovu mirkolokaciju Dubrave Hodovo (Stolac) iznimno povoljnom, kako u pogledu sunčanih dana tako i po pitanju uklanjanja negativnih aspekata za ukupnu dozračenost (onečišćenja, prašina, smog, povećana vlažnost i slično).

Na podrucju jednake ozračenosti, koja izravno utječe na jakost električne struje na strujno-naponskoj karakteristici svake fotonaponske ćelije koje su sastavni dijelovi svih fotonaponskih modula, panela, nizova i u konačnici fotonaponskih elektrana, povoljna je karakteristika južnih dijelova BiH. Viša nadmorska visina ima za rezultat nižu očekivanu temperaturu, što je posebice tijekom ljetnih mjeseci (kada je proizvodnja iz fotonaponskih elektrana najveća) posebno važno s gledišta tehnoloških i tehničkih predispozicija poluvodičkih elementa, jer u tim okolnostima pri nižim temperaturama nastaju više vrijednosti električnog napona, što opet s gledišta strujno-naponske karakteristike fotonaponske ćelije, daje za rezultat veću (učinkovitiju) proizvodnju električne energije.

Mirkolokacija Dubrava2-Hodovo (Stolac) ima ua karakteristiu povoljan način priključenja na elektroenergetski visokonaponski prijenosni sustav BiH, što uz površinu od 200 hektara čini rijetku okolnost na regionalnoj razini.

Potrošnja električne energije u 2024. godine povećana u odnosu na 2023.

Prema podacima Neovisnog operatora sustava u BiH (NOS BiH), a koji od 2005. godine upravlja sustavom prijenosa električne energije u BiH u cilju osiguranja kontinuirane opskrbe električnom energijom po definiranim standardima kvalitete za dobrobit građana BiH, prošle godine potrošnja električne energije povećana je za 4,5 posto.

Također, prema podacima NOS BiH, preuzimanje električne energije s prijenosne mreže u 2024. godini je veće za 5 posto od preuzimanja električne energije u 2023. godini.

Podaci govore i kako je od ukupno proizvedenih 13.640 GWh električne energije na prijenosnoj mreži u 2024. godini, u hidroelektranama (HE) proizvedeno 4.662 GWh, odnosno 34 posto električne energije, dok je u termoelektranama (TE) proizvedeno 8.376 GWh, odnosno 61 posto električne energije. U 2024. godini proizvedena električna energija u termoelektranama je bila veća za 1%.

U vjetroelektranama (VE) proizvedeno je 394 GWh, odnosno 3 posto električne energije, a u solarnim elektranama 209 GWh, odnosno 2% električne energije. Ovi podatci pokazuju kako je za javna elektroenergetska poduzeća u BiH iznimno nužno, a u svjetlu agende o zaštiti okoliša i proizvodnji čiste energije itd., okretati se snažnom razvoju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ovo se odnosi na sva tri javna, vodeća proizvođača električne energije, a posebno na Elektroprivredu BiH, koja bilježi dramatične gubitke zbog problema s rudnicima.

Isto tako, podaci NOS-a govore kako su hidrološke prilike u 2024. godini bile nepovoljnije u odnosu na 2023. godinu, tako da je proizvodnja u hidroelektranama bila manja za visokih 25 posto. Istodobno, u vjetroelektranama je proizvedeno 10 posto više električne energije u odnosu na 2023. godinu.

Ono što je vrlo zanimljivo je činjenica da su tijekom 2024. godine u rad puštene solarne elektrane FNE Zvizdan, SE Bileća, FNE Hodovo i FNE Deling Invest, zbog čega je ostvarena proizvodnja u solarnim elektranama u 2024. godini bila gotovo 15 puta veća u odnosu na 2023. godinu. Ukupna instalirana snaga solarnih elektrana na prijenosnoj mreži iznosi 235,62 MW, dok je na distributivnoj mreži instalirana snaga malih solarnih elektrana 372,02 MW, tako da je ukupna instalirana snaga solarnih elektrana 607,64 MW. Prema podacima NOS BiH, potrošnja električne energije na prijenosnoj mreži u BiH za 2024. godinu je iznosila 11.047 GWh i za 5 posto je veća u odnosu na 2023. godinu. U finalnoj potrošnji električne energije u 2023. godini kućanstva sudjeluju sa 48,7 posto, industrija sa 22,3 posto, a ostali potrošači uključujući građevinarstvo, promet i poljoprivredu sudjeluju sa 29 posto.