BiH ima najgoru vlasti u Europi: Pet partnera sa Zapadnog Balkana zatražilo sredstva iz Plana rasta, BiH zaostaje zbog nesposobnih političara
Europska komisija potvrdila je da je pet partnera sa Zapadnog Balkana uspješno podnijelo zahtjeve za isplatu sredstava u okviru Plana rasta.
Iz pres-službe Europske komisije potvrđeno je za Radio Slobodna Europa da Bosna i Hercegovina još nije u mogućnosti podnijeti izveštaj, jer se čeka ratifikacija Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i Sporazuma o zajmu.
Kosovo je svoj izveštaj dostavilo neposredno prije isteka roka, 15. srpnja u ponoć. Riječ je o prvom izvještaju koji je Priština podnijela u okviru ovog mehanizma, budući da je zbog institucionalne krize kasnila s ratifikacijom neophodnih sporazuma s Europskom unijom.
Izvori RSE iz Europske komisije istakli su da europski zvaničnici nisu očekivali nikakav dokument iz Sarajeva, budući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije usvojila Reformsku agendu, pa samim tim nije potpisala ni sporazume o financiranju i zajmu.
Nakon prijema izvještaja država, Euvropska komisija će procijeniti dokle su zemlje stigle sa provođenjem reformi.
"Nakon prijema izveštaja, Komisija će ocijeniti sprovođenje odgovarajućih reformskih koraka i donijeti odluku o isplati odgovarajućih sredstava", izjavio je 15. srpnja za Radio Slobodna Europa (RSE) glasnogovornik Europske komisije Gijom Mersije.
Do sada su Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora uspješno ostvarile pravo na tri redovne isplate sredstava iz Plana rasta Europske unije. Srbija je dobila samo jednu isplatu. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu primili nijednu isplatu.
BiH je čak izgubila više od 100 milijuna eura zato što nije blagovremeno usvojila Reformsku agendu.
Priština je dobila samo sredstva iz predfinanciranja, koja predstavljaju sedam posto ukupno alociranih sredstava za ovu zemlju.
Ukupan budžet Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024–2027.
Od toga su dve milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti.
Sredstva su raspodjeljena prema dva osnovna kriterija – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika.