U autorskom tekstu za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Carl Bildt i Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnici u BiH, osvrnuli su se na stanje u BiH, ali i poslali poruku Europi. U tekstu naslovljenom 'Ukinite visokog predstavnika', Bildt i Petritsch su obrazložili zašto ukinuti Ured visokog predstavnika (OHR) te kako to učiniti.

OHR zamišljen kao privremena, ali ostao kao trajna institucija

Na početku svog autorskog teksta, bivši visoki predstavnici u BiH ocjenjuju da je ostavka Christiana Schmidta otvorila puno više od pukog pitanja njegova nasljednika, tj. potrebu da se Europa suoči s, kako ju karakteriziraju, neugodnom geopolitičkom realnošću.

- Trideset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH ostaje zarobljena u političkom međuprostoru. Ona je formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom. Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice jeste ad hoc institucija koja je u velikoj mjeri uspješno provela obnovu ratom razorene zemlje. Bez američko-europskog angažmana, u kojem su, uz EU kao glavnog financijera, sudjelovali i Rusija, Japan te Kanada kroz Vijeće za provedbu mira, provođenje Daytonskog sporazuma nakon 1995. teško bi bilo moguće, napominju Bildt i Petritsch u tekstu za FAZ te podsjećaju da je OHR zamišljen kao privremena institucija, ali je postao trajna.

- Ta civilna institucija, koja je tijekom godina izgubila i utjecaj i legitimitet, već dugo brojnim domaćim političarima služi podjednako kao neprijateljska slika ili kao spasilački oslonac, oslobađajući ih time obveze koju demokratska društva imaju - u vlastitoj odgovornosti pronalaziti održive političke kompromise, konstatira se u tekstu te ukazuje da bi, stoga, bilo pogrešno refleksno imenovati novog visokog predstavnika. Umjesto toga, smatraju Bildt i Petritsch, međunarodna zajednica treba se zapitati potiče li zaista takvim potezom stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju. Uz opasku da se geopolitička situacija, u međuvremenu, iz temelja promijenila, autori teksta ukazuju da je, dok u državama Zapadnog Balkana dugotrajni put ka Bruxellesu gubi na privlačnosti, međunarodni konsenzus o budućnosti BiH odavno postao narušen. U tom se svjetlu napominje da Rusija godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika s posebnim ovlastima te se odavno pretvorila u regionalni remetilački faktor.

O promjeni stava Sjedinjenih Američkih Država

Kako, nadalje, ukazuju bivši visoki predstavnici u BiH, sada je zamjetna i promjena SAD-a.

- Sada se i u Washingtonu nazire izrazito 'transakcijski' pristup Balkanu, navode Bildt i Petritsch te tu ocjenu ilustriraju nedavnim posjetom poslovno vrlo aktivnog Trumpovog sina RS-u, ta ukazuju da se taj događaj mora promatrati kao pokušaj uspostave još jednog sumnjivog poslovnog odnosa. Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji, uz očito zanemarivanje europskih pravila i zakona. U takvim okolnostima, nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojih prethodnika, procjena je Bildta i Petritscha kojima, zbog svega navedenog, ključno pitanje glasi koje reforme BiH približavaju Europskoj uniji, a ne tko je nasljednik Schmidta.

- Nije spojivo da BiH i nadalje, bez izgleda na puni suverenitet i vlastitu odgovornost, ostane pod produženim oblikom međunarodnog upravljanja, dok istodobno treba kročiti putem ka EU. Na osnovu temeljite analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Europi je zato potreban strateški novi početak u BiH, ukazuju Bildt i Petritsch i pojašnjavaju da se taj novi početak treba temeljiti na dva elementa.

Dva elementa novog početka

- S jedne strane, na korekciji disfunkcionalnog sustava vlasti, a s druge na okončanju međunarodnog posebnog nadzora. Ta reformska agenda, pritom, mora biti usko povezana s postepenim približavanjem europskim strukturama. Ne radi se o radikalnom preuređenju daytonskog sustava, već o realističnim prilagodbama: odavno su potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade, preciziraju bivši visoki predstavnici u BiH, čiji je stav i da se gašenje OHR-a mora usko vezati uz pristupanje BiH članstvu u EU.

- Uvjeti koje Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevaju, poput pitanja državne imovine, mogli bi biti sadržani u odgovarajućim poglavljima pristupnog ugovora. Time bi se beskonačnu raspravu o tome pripada li uopće BiH Europi konačno nedvosmisleno okončala, zaključuju Bildt i Petritsch koji ističu da bi, po zatvaranju OHR-a, Bosna i Hercegovina, ugrađena u vjerodostojnu europsku perspektivu, postala dio dinamičnog političkog projekta. Bio bi to, kako dodaju, prijelaz s međunarodnog nadzora na europsku integraciju, u kojem svjetlu i povlačenje Christiana Schmidta jest dugo očekivana prilika međunarodnu politiku prema BiH iz temelja promišlja europski.