Europska unija razmatra nove poreze na online klađenje, kripto tvrtke i velike tehnološke kompanije kako bi financirala rekordni sedmogodišnji proračun vrijedan gotovo dva bilijuna eura.

Prema dokumentu Europske komisije koji prenosi Politico, Bruxelles procjenjuje da bi samo novi porez na online klađenje mogao donijeti 13,3 milijarde eura tijekom novog proračunskog razdoblja, dok bi dodatno oporezivanje kripto sektora i tehnoloških divova poput Googlea i Amazona moglo osigurati još 55 milijardi eura prihoda.

Tema više nije samo porezna politika.

Radi se o tome kako Europa pokušava financirati vlastitu ekonomsku, sigurnosnu i industrijsku transformaciju u trenutku kada rastu troškovi obrane, energetske tranzicije, digitalne infrastrukture i otplate zajedničkog pandemijskog duga.

EU prvi put ozbiljno pokušava proširiti vlastite porezne prihode
Proračun Europske unije tradicionalno se najvećim dijelom financira doprinosima država članica.

No Bruxelles sada pokušava napraviti važan zaokret.

Cilj je povećati tzv. vlastite prihode EU-a odnosno izvore novca koji ne bi izravno ovisili o nacionalnim proračunima.

Zbog toga Europska komisija predlaže novi paket europskih poreza koji uključuje:

porez na online klađenje
porez na velike tehnološke kompanije
porez na kripto transakcije
porez na dobit kripto tvrtki
dodatno oporezivanje ugljično intenzivnog uvoza
prihode od trgovanja emisijama CO2
poreze povezane s elektroničkim otpadom i duhanom.
Prema procjenama Bruxellesa, ukupni zajednički porezni prihodi mogli bi dosegnuti 58,2 milijarde eura godišnje.

Zašto Bruxelles traži toliko novca
Razlog je novi sedmogodišnji proračunski okvir EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Europska komisija predlaže proračun od 1,8 bilijuna eura, što je gotovo 50 posto više od aktualnog proračuna.

Kada se uključe troškovi otplate zajedničkog europskog pandemijskog duga, ukupna brojka približava se razini od dva bilijuna eura.

To dramatično povećava pritisak na Bruxelles da pronađe nove izvore prihoda.

Posebno zato što mnoge članice EU-a već imaju visoke javne dugove, usporavanje gospodarstva i politički otpor prema povećanju nacionalnih uplata u europski proračun.

Big Tech ponovno postaje glavna meta Europe
Najviše političke pažnje izaziva prijedlog oporezivanja velikih tehnoloških kompanija.

Europska komisija razmatra model prema kojem bi se velike digitalne kompanije oporezivale stopom od tri posto na određenu razinu prihoda, što bi europskom proračunu donosilo oko pet milijardi eura godišnje.

Bruxelles pritom koristi iskustva postojećih digitalnih poreza u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj.

No problem je mnogo širi od samog poreza.

Velik dio europskih dužnosnika smatra da američke tehnološke kompanije godinama ostvaruju ogromne prihode na europskom tržištu uz relativno nizak porezni teret.

Istodobno raste strah da bi novi europski digitalni porezi mogli izazvati odgovor Washingtona i dodatno pogoršati trgovinske odnose između EU-a i SAD-a.

Upravo zato dio država članica prema cijeloj ideji pristupa vrlo oprezno.

Online klađenje postaje nova velika porezna meta
Jedan od najzanimljivijih dijelova prijedloga odnosi se na online klađenje.

Europska komisija procjenjuje da bi porez od tri posto na online klađenje donosio oko 1,9 milijardi eura godišnje odnosno ukupno 13,3 milijarde eura tijekom sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa.

To pokazuje koliko je europsko tržište online klađenja posljednjih godina eksplodiralo.

Industrija online kockanja danas je jedna od najbrže rastućih digitalnih industrija u Europi, a rast mobilnih aplikacija i sportskog klađenja dodatno povećava prihode sektora.

No upravo zbog toga očekuje se snažan politički otpor.

Posebno iz Malte gdje sektor klađenja predstavlja važan dio gospodarstva i poslovnog modela zemlje.

Kripto industrija ulazi u novu fazu regulacije
Bruxelles želi dodatno oporezivati i kripto sektor.

Prijedlog uključuje:

porez od 0,1 posto na vrijednost kripto transakcija
dodatni porez na dobit kripto kompanija.
Prema procjenama Europske komisije, takvi porezi mogli bi donositi između tri i četiri milijarde eura godišnje, dok bi porez na dobit kripto tvrtki osiguravao dodatnih jednu do 2,4 milijarde eura godišnje.

No sama Komisija priznaje da je procjene teško precizno izračunati zbog manjka pouzdanih podataka o tržištu kriptovaluta.

To pokazuje koliko regulatorni sustav još uvijek pokušava sustići brzinu razvoja kripto ekonomije.

Najveći problem Bruxellesa neće biti ekonomija nego politika
Iako Bruxelles sve agresivnije traži nove izvore prihoda, pravi problem tek dolazi.

Odluke o europskim porezima zahtijevaju jednoglasnu podršku svih članica EU-a.

To znači da svaka država praktično ima pravo veta.

Zbog toga će pregovori o novom europskom proračunu vrlo vjerojatno prerasti u jedan od najvećih političkih sukoba unutar EU-a u sljedećim godinama.

Posebno zato što iza cijele rasprave stoji mnogo veće pitanje:

Treba li Europska unija postati financijski i fiskalno snažnija politička zajednica ili ostati savez država koje primarno štite vlastite nacionalne interese?

Sean Bray iz think-tanka Tax Foundation Europe upozorava da problem europskih poreza nije samo pitanje prihoda nego i činjenica da Bruxelles često više razmišlja o institucionalnom jačanju vlastite moći nego o dugoročnom utjecaju novih poreza na gospodarski rast.

I upravo zato rasprava o online klađenju, kriptu i Big Techu danas postaje mnogo više od obične porezne teme.

Postaje rasprava o budućem ekonomskom modelu Europe, piše financa.