Unatoč dugogodišnjem narativu o promjenama, Bosna i Hercegovina ponovo ulazi u postizborni ciklus s dobro poznatim akterima na kormilu. 

Dok se u javnosti vodi rasprava o podjeli ministarskih fotelja i formiranju novih parlamentarnih većina, stvarna dinamika moći ostaje netaknuta. Dvije trećine dosadašnjeg vladajućeg trijumvirata – Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) – ponovno drže ključeve političkih procesa. Dok politička klasa slavi još jedan izborni trijumf koji im jamči kontinuitet beneficija, građani Bosne i Hercegovine se pripremaju za ono što najbolje znaju - preživljavanje u ekonomski neodrživom sistemu. Ali, glasali su kako su glasali, tako da nema razloga za nezadovoljstvo!?

Dobro za političare, pogubno za građane

Prethodni mandat, koji je formalno završen ovim izborima, ući će u povijest kao jedan od najneproduktivnijih u modernoj povijesti zemlje. Karakterizirale su ga kronične blokade institucija, zapaljiva retorika i gotovo potpuni izostanak suštinskih reformi. Međutim, dok su zakonski prijedlozi iz oblasti vladavine prava i ekonomskog razvoja godinama skupljali prašinu u parlamentarnim ladicama, politička elita je pokazala zavidan stupanj efikasnosti kada je u pitanju vlastiti interes.

U jeku globalne inflacije i drastičnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica, bh. parlamentarci su izglasali povećanja budžeta za institucije, što je u praksi značilo i rast njihovih, ionako enormnih, plata i beneficija. S druge strane, prijedlozi za ukidanje akciza na gorivo i smanjenje stope PDV-a na osnovne namirnice – mjere koje su mogle direktno olakšati život građanima – sistematski su blokirani ili obesmišljeni kroz beskrajne proceduralne labirinte. Rezultat tog mandata je poražavajući. Masovni odlazak radno sposobnog stanovništva, urušavanje kupovne moći i duboko nepovjerenje u institucije.

Novi val poskupljenja na pomolu

Dok se čeka zvanično konstituiranje vlasti na svim nivoima, ekonomski indikatori ne ostavljaju prostor za optimizam. Najave novih poskupljenja – od električne energije, preko komunalnih usluga, pa sve do transporta i hrane – više nisu samo spekulacije, već neminovnost s kojom se građani suočavaju na pragu zime.

Ekonomski analitičari upozoravaju da se BiH suočava sa strukturnim inflatornim pritiscima. Budući da zemlja uvozi većinu potrošačke robe, vanjski šokovi se direktno prelijevaju na domaće tržište. Međutim, unutarnji problem leži u odsustvu bilo kakvih robnih rezervi ili državnih mehanizama subvencioniranja koji bi amortizirali ove udare. Umjesto sustavnih rješenja, dosadašnja praksa vlasti svodila se na jednokratne novčane pomoći predizbornog karaktera, što dugoročno samo podstiče inflaciju i produbljuje budžetski deficit.

Anatomija zarobljene države

Izraz "mafijaško okruženje", koji se sve češće čuje u neformalnim razgovorima među građanima, u politološkoj literaturi se preciznije definira kao zarobljena država. To je sustav u kojem su javne institucije, pravosuđe i javna poduzeća podređeni partijskim i klijentelističkim interesima. U takvom ambijentu, ekonomija ne funkcionira po principima slobodnog tržišta, već kroz mreže privilegiranih firmi bliskih vladajućim strukturama, koje dobijaju milijunske tendere dok se mala i srednja poduzeća guše pod poreznim opterećenjima.

Kada SNSD i HDZ BiH, uz promjenjive partnere s bošnjačke strane, zadržavaju kontrolu nad ključnim financijskim tokovima – poput carinskog sustava, energetskog sektora i javnih investicija – oni zapravo osiguravaju resurse za održavanje svoje glasačke mašinerije. Financijska opterećenja i poskupljenja koja pogađaju običnog čovjeka za političku klasu su sekundarni problem, jer njihovi prihodi nisu vezani za realni sektor, već za stabilan državni proračun koji se puni upravo preko leđa potrošača kroz PDV.

Pitanje koje dominira u bh. svakodnevnici jeste kako ekonomski i mentalno preživjeti u ovakvom sustavu. 

Pred novom-starom vlašću u Bosni i Hercegovini su stari izazovi koji zahtijevaju hitne ekonomske rezove. Međutim, dok god cijena političke neodgovornosti pada isključivo na teret građana, BiH će ostati zemlja u kojoj je ekonomski opstanak pojedinca najveći politički uspjeh.

D. L.