Christian Schmidt odlazi u trenutku kada je postao teret i onima koji su ga doveli i onima protiv kojih je godinama djelovao. Njegov odlazak niti ne liči mirnom završetku mandata.
 
Odlazak Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini sudeći prema reakcijama na tu odluku, teško se može tumačiti kao obična kadrovska promjena na vrhu međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini. Upućeni su uvjereni da zbog načina na koji je odluka donesena, trenutka i političkog okruženja u BiH riječ je o znatno dubljem političkom potezu. Kada se visoki predstavnik povlači neposredno prije podnošenja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a 12. svibnja, to više nije privatna odluka jednog diplomata, nego signal da su se u pozadini promijenili odnosi snaga.

Službeno objašnjenje ostaje umotano u formulacije o osobnim razlozima i proceduri izbora njegova nasljednika. Schmidt je obavijestio Savjet za provedbu mira (PIC) da napušta tu dužnost i zatražio da se hitno pokrene postupak izbora njegova nasljednika.

Slavlje u Banja Luci

Međutim, takva verzija događaja zvuči previše uredno za političku stvarnost Bosne i Hercegovine, pogotovo nakon godina otvorenog sukoba između Schmidta i vlasti Republike Srpske. Njegov mandat, smatraju analitičari, nije bio obilježen stabilizacijom, nego stalnim sudarima, nametanjima, osporavanjima i sve dubljim nepovjerenjem između Ureda visokog predstavnika i domaćih institucija.

„U Republici Srpskoj Schmidt nikada nije prihvaćen kao legitimni visoki predstavnik. Od samog imenovanja doživljavan je kao politički tutor bez međunarodno jasnog uporišta, kao čovjek koji pokušava vladati dekretima bez suglasnosti onih nad kojima te odluke želi provoditi. Iz takvog odnosa razvio se višegodišnji sukob koji nije bio samo pitanje pravne interpretacije, nego borba za to tko uopće ima pravo uređivati politički život u BiH“, ističe novinar Oslobođenja Goran Dakić.

Banja Luka je zato Schmidtov odlazak dočekala gotovo kao potvrdu vlastite političke upornosti. Milorad Dodik poručio je da Schmidt odlazi „onako kako je i došao – bez legitimiteta, bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a i bez međunarodnog prava na svojoj strani“.

Prsti Washingtona

„Mnogo je zla pokušao učiniti, ali je na kraju svojim djelovanjem samo potvrdio jednu činjenicu: Republika Srpska je neuništiva“, rekao je predsjednik SNSD-a, koji je osuđen i smijenjen s dužnosti predsjednika Republike Srpske upravo zbog izmjena Kaznenog zakona BiH koje je proglasio Christian Schmidt.

Odnos američke politike prema BiH, nakon promjene prioriteta u Washingtonu, sada dobiva jasne obrise na terenu. Prvi signali bili su vidljivi nakon ukidanja sankcija vodstvu Republike Srpske, a potom i kroz američko uključivanje u plinsku infrastrukturu BiH.To se odvijalo suprotno rješenjima koja je Europska unija prethodnih godina ugrađivala u pravni sustav zemlje, ponajprije preko Ureda visokog predstavnika. Jedno od ključnih pitanja pritom je državna imovina, koja nakon projekta Južna interkonekcija de facto prelazi u nadležnost entiteta.

„Visoki predstavnik u BiH, koji je godinama bio na udaru Rusije, sad je uklonjen i uz prešutnu suglasnost SAD. Europska unija u svom je pristupu bila slaba i bez jasnog fokusa, ali se sada mora pribrati i djelovati ozbiljnije. OHR je, nakon trideset godina, nadživio svoju svrhu. Potrebna je nova inicijativa“, napisao je na mreži X bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt, komentirajući Schmidtov odlazak.

Ako se Bildtova poruka stavi u kontekst činjenice da je Schmidt postao prepreka novim američkim prioritetima u BiH, može se zaključiti da je u tijeku novo preslagivanje međunarodnog pristupa zemlji.

„Možda je ovo priznanje da se traži nasljednik kojim će se moći bolje upravljati i jači operativac, a ne snažan autoritet“, smatra Dakić.

U cijeloj toj priči posebno mjesto zauzima energetski sektor, odnosno plinski pravci i borba za kontrolu budućih infrastrukturnih tokova u BiH. Događaji posljednjih godina pokazali su da se američki angažman ne zadržava na političkim porukama, nego duboko zadire u investicijske i geostrateške planove povezane s interkonekcijama i tržištem energenata.

Kraj jedne epohe upravljanja

Poveznice su previše očite da bi bile slučajne. Schmidt najavljuje odlazak upravo u trenutku kada se sve glasnije govori o novim odnosima između SNSD-a i američke vlade. Odlazi u trenutku kada priča o sankcijama, sporovima i institucionalnim blokadama dobiva novu pozadinu u kojoj ideologija ustupa mjesto trgovini interesima. Odlazi i neposredno prije izvješća Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem je trebao još jednom iz te pozicije definirati narativ o stanju u zemlji kakav je godinama nametao.

U izvješću, za koje još nije poznato hoće li ga osobno predstaviti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, Schmidt kao ključne probleme navodi treći entitet, jačanje secesionizma i, što je u kontekstu cijele ove priče osobito važno, pitanje državne imovine.

„Ostajem uvjeren da je nužno hitno stvoriti uvjete za korištenje državne imovine u razvojnim projektima od javnog interesa. Nije održiva situacija u kojoj su investicijski projekti povezani s državnom imovinom pravno neprovedivi ili ovise o javnim tijelima spremnima ignorirati zakon“, navodi se, među ostalim, u izvješću.

Za političko Sarajevo ova situacija predstavlja dodatni problem. Godinama je Schmidt prikazivan kao ličnost koja, unatoč brojnim kontroverzama, održava minimum međunarodne discipline u zemlji u kojoj domaći politički akteri sve češće djeluju jedni protiv drugih, a ne unutar zajedničkih pravila. Ako se sada pokazuje da ni takva ličnost nije nezamjenjiva i da može biti uklonjena u trenutku kada postane teret većim centrima moći, to razotkriva slabost cijelog takvog sustava.

Mnogi ipak vjeruju da se ovdje ne završava samo jedan mandat, nego i jedna faza stranog upravljanja Bosnom i Hercegovinom. Čovjek koji je godinama nastupao kao autoritet iznad domaće politike na kraju odlazi bez stvarne političke snage jer je za sljedeći korak u preslagivanju odnosa potreban drukčiji igrač, piše Deutsche Welle.