Danski parlament je 22. svibnja 2025. donio zakon kojim se postepeno povećava zakonska dob za umirovljenje na 70 godina. Novi zakon odnosi se na osobe rođene nakon 31. prosinca 1970. godine. Do sada je zakonska dob iznosila 67 godina, a promjena ima za cilj očuvanje stabilnosti mirovinskog sustava.

Radnicima teško dočekati mirovinu u zdravlju
Prema projekcijama, ova mjera trebala bi donijeti uštede od oko dvije milijarde eura do 2040. godine. Danska je već ranije povezala dob za mirovinu s očekivanim životnim vijekom te je revidira svakih pet godina.

Planirano je da se 2030. godine granica podigne na 68 godina, a 2035. na 69 godina. Trenutačno očekivani životni vijek iznosi oko 81,7 godina, što opravdava ovu odluku, smatraju vlasti.

Iako je zakon usvojen s 81 glasom “za” i 21 “protiv”, izazvao je nezadovoljstvo među radnicima i sindikatima. Posebno su nezadovoljni zaposleni u fizički zahtjevnim zanimanjima poput građevine, zdravstva i krovišta.

Neki sindikati upozoravaju da 75% članova neće moći raditi do 70. godine zbog iscrpljenosti i zdravstvenih problema. Prema podacima OECD-a, iako je službena dob za umirovljenje 2022. bila 67 godina, ljudi su prosječno odlazili u mirovinu sa 64 godine.

Nejednakost raste s duljim radnim vijekom
Stručnjak za starenje, etnolog Aske Juul Lassen sa Sveučilišta u Kopenhagenu, istaknuo je važnost prilagodbi za najranjivije skupine. Oko 20 posto građana odlazi u mirovinu zbog bolesti ili nemogućnosti zapošljavanja, tvrdi Lassen.

Naglašava da bi daljnje podizanje dobi moglo dodatno produbiti društvene nejednakosti, osobito među radnicima bez većih financijskih sredstava. Mnogi od njih već danas odlaze u mirovinu prije propisanog roka jer više ne mogu fizički raditi.

Damoun Ashournia, glavni ekonomist Danske sindikalne konfederacije, rekao je da podizanje dobi nije iznenađenje jer je jedini način za održavanje socijalne države. Ipak, pozvao je na promjenu automatizma koji podiže dob svakih pet godina, uvedenog 2006. godine.

Rasprave o pravednijem modelu umirovljenja
Po aktualnim pravilima, ako se ništa ne promijeni, dob za umirovljenje 2070. godine iznosit će čak 74 godine. Sindikati stoga traže usporavanje ritma, predlažući da se granica podiže pola godine za svaku godinu rasta očekivanog životnog vijeka.

S druge strane, Erik Simonsen iz Konfederacije danskih poslodavaca smatra da je ovakav pristup nužan. Tvrdi da je najpametnije rješenje produžiti radni vijek u skladu s duljim životnim vijekom.

Premijerka Mette Frederiksen izjavila je da bi sustav mogao trebati reviziju kada se dostigne granica od 70 godina. Smatra da će tada biti potrebno preispitati učinke i pravednost sustava za sve građane.

Danski mirovinski sustav sastoji se od tri glavne komponente – državne univerzalne mirovine, te dvije mirovine iz poslodavčevih uplata u obvezne i dobrovoljne fondove. Osnovna državna mirovina trenutačno iznosi 7.198 danskih kruna ili oko 964 eura mjesečno.

Prema pisanju portala Financije, mnogi se stručnjaci slažu da će se s vremenom morati uvesti fleksibilniji modeli umirovljenja. Takvi modeli trebali bi uzeti u obzir razlike u radnim uvjetima i zdravlju građana.

Dok vlada želi stabilne javne financije, sindikati traže pravedniji pristup koji uzima u obzir stvarne mogućnosti radnika. Rasprava o ravnoteži između ekonomskih potreba i ljudskih kapaciteta vjerojatno će se nastaviti godinama.