EU fondovi za BiH ponovno dolaze u fokus nakon što je otvoren paket poziva vrijedan 17 milijuna eura za projekte zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine pozvalo je institucije, organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i lokalne zajednice da iskoriste mogućnosti financiranja kroz Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI).

Riječ je o bespovratnim sredstvima namijenjenim projektima koji se bave smanjenjem dječjeg siromaštva, jačanjem socijalnih usluga, uključivanjem mladih na tržište rada te podrškom mladim Romima koji nisu zaposleni niti uključeni u obrazovanje ili obuke.

No iza samog iznosa krije se mnogo važnija priča.

Europska sredstva za Bosnu i Hercegovinu postoje, ali ključni izazov postaje koliko domaće institucije i organizacije imaju kapacitet da ih zaista povuku i pretvore u konkretne rezultate.

Program EaSI postaje važan alat za socijalnu i ekonomsku tranziciju
Program EaSI dio je Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), jednog od ključnih financijskih instrumenata Europske komisije za područje zapošljavanja, socijalnog uključivanja i razvoja tržišta rada, s ukupnim proračunom od 762 milijuna eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Cilj programa nije samo financiranje pojedinačnih projekata.

Radi se o pokušaju Europske unije da kroz socijalne politike smanji dugoročne posljedice siromaštva, nezaposlenosti i društvene isključenosti, posebno među mladima.

Za Bosnu i Hercegovinu to je posebno važno jer zemlja već godinama bilježi:

visoku nezaposlenost mladih
odlazak radno sposobnog stanovništva
rast rizika od siromaštva
nedovoljno razvijene socijalne usluge
slabu povezanost obrazovanja i tržišta rada
Upravo zato EU fondovi za BiH sve više postaju pitanje ekonomskog razvoja, a ne samo administrativnog financiranja projekata.

Najveći dio sredstava ide na borbu protiv dječjeg siromaštva
Prvi otvoreni poziv vrijedan je 12 milijuna eura i odnosi se na jačanje Europske garancije za djecu.

Fokus je na djeci koja su izložena siromaštvu i socijalnoj isključenosti, a projekti mogu uključivati:

obrazovanje
socijalne usluge
zdravstvenu podršku
prehranu
pristup osnovnim uslugama
Organizacije iz Bosne i Hercegovine mogu sudjelovati isključivo kao partneri, dok nositelj projekta mora biti institucija iz neke države članice Europske unije.

To dodatno naglašava važnost međunarodnog umrežavanja i partnerstava.

Bez kvalitetnih europskih partnera domaće organizacije teško mogu do većih EU sredstava.

Drugi poziv fokusiran je na mlade Rome i tržište rada
Drugi poziv vrijedan pet milijuna eura usmjeren je na uključivanje mladih Roma na tržište rada.

Poseban fokus stavljen je na mlade koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne sudjeluju u programima obuke — skupinu koju europske institucije često označavaju kao NEET populaciju.

To je jedan od najvećih strukturnih problema tržišta rada u jugoistočnoj Europi.

Dio mladih ostaje potpuno izvan sustava obrazovanja i zapošljavanja, što dugoročno povećava socijalne troškove i smanjuje ekonomsku produktivnost društva.

U ekonomijama koje već imaju problem nedostatka radne snage, dugotrajna neaktivnost mladih postaje ozbiljan razvojni rizik.

Problem BiH nije samo pristup fondovima nego kapacitet provedbe
Bosna i Hercegovina posljednjih godina često se suočava s istim problemom kada su u pitanju europski fondovi.

Novac postoji, ali provedba projekata često kasni ili ostaje ograničena zbog:

složene administracije
nedostatka stručnog kadra
slabog projektnog upravljanja
nedovoljne povezanosti institucija
manjka međunarodnih partnerstava
Zato stručnjaci već godinama upozoravaju da je ključno ulagati u razvoj projektnih timova i institucionalnih kapaciteta.

EU fondovi danas nisu samo pitanje dostupnosti novca nego sposobnosti upravljanja kompleksnim međunarodnim projektima.

Upravo tu mnoge organizacije u regiji i dalje zaostaju za konkurencijom iz država članica Europske unije.

Rok za prijavu je do kraja rujna 2026.
Projektni prijedlozi podnose se isključivo elektroničkim putem, a krajnji rok za prijavu je 30. rujna 2026. godine.

Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira sudjelovanje Bosne i Hercegovine u programu i povezuje domaće institucije s europskim partnerima.

Za mnoge organizacije ovo će biti prilika ne samo za financiranje projekata nego i za jačanje međunarodne suradnje i dugoročnog pozicioniranja unutar europskih mreža.

EU fondovi postaju test institucionalne sposobnosti BiH
Otvaranje novih poziva dolazi u trenutku kada Bosna i Hercegovina pokušava ubrzati europske integracije i pokazati veću sposobnost korištenja dostupnih fondova.

No upravo će provedba ovakvih programa pokazati koliko domaće institucije mogu funkcionirati unutar europskog modela financiranja i upravljanja projektima.

Jer u modernoj ekonomiji pristup kapitalu više nije najveći problem. Problem postaje sposobnost da se taj kapital pretvori u održive rezultate, nova radna mjesta i dugoročni društveni učinak, piše financa.