EU razmatra ublažavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem
Autoindustrija
Europska komisija trebala bi u utorak objaviti da razmatra ublažavanje zabrane prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine. Iz Komisije poručuju da se o tom roku još uvijek vodi rasprava, piše financa.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u petak da podržava ublažavanje zabrane. Već mjesecima snažno zagovara izmjene planiranog postupnog ukidanja motora s unutarnjim izgaranjem.
„Stvarnost je da će 2035., 2040. i 2050. godine na cestama i dalje biti milijuni automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem“, rekao je Merz, kako prenosi Guardian.
Prema važećem zakonodavstvu, donesenom prije dvije godine, svi automobili koji se na tržištu pojave nakon 2035. morali bi imati nultu emisiju ugljikova dioksida. To bi značilo kraj prodaje novih vozila na fosilna goriva, ali i hibridnih automobila.
U međuvremenu je njemački zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber izjavio za Bild da će se ciljana godina 2035. promijeniti već sljedećeg tjedna.
„Zabrana tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem nije na stolu“, rekao je Weber, dodavši da će se „svi motori koji se trenutačno proizvode u Njemačkoj moći i dalje proizvoditi i prodavati“.
Spas za radna mjesta
Prema njegovim riječima, promjene bi mogle spasiti desetke tisuća radnih mjesta u jednoj od ključnih europskih industrija. Weber je također naveo da bi proizvođači od 2035. trebali smanjiti emisije CO₂ za 90 posto, umjesto dosad planiranih 100 posto.
Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i velik dio automobilske industrije lobiraju za prilagodbu pravila kako bi se omogućila prodaja hibridnih vozila koja kombiniraju električni pogon i fosilna goriva.
S druge strane, pojedini proizvođači, među kojima su Volvo i Polestar, upozoravaju da bi ublažavanje zabrane moglo dodatno ojačati kineske konkurente na europskom tržištu.
Glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho izjavila je u petak da je rok iz 2035. i dalje predmet rasprave, podsjetivši da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen više puta pozvala na „veću fleksibilnost kada je riječ o ciljevima smanjenja emisija CO₂“.