Udruženje malih i srednjih gospodarstvenika Federacije BiH zatražilo je zakonsko povećanje minimalne plaće, no stava je da se odluku o novom iznosu mora donijeti uz prethodne analize i konzultacije s poslodavcima i sindikatima. Udruženje upozorava da bi novo naglo povećanje, bez odgovarajućih priprema i pratećih mjera, moglo izazvati negativne posljedice za gospodarstvo, ali i za radnike. 

Stoga se protive ponavljanju, kako ju nazivaju, 'šok terapije' koja je pratila prethodno povećanje minimalne plaće te podsjećaju da su nakon ranijeg rasta najnižih primanja uslijedila poskupljenja roba i usluga, zbog čega je dio financijske koristi za radnike ubrzo umanjen. U Udruženju procjenjuju da bi se isti scenarij mogao ponoviti bude li nova odluka donesena bez sagledavanja svih ekonomskih okolnosti. 

Gospodarstvenici podsjećaju da povećanje minimalne plaće ne prati nužno i rast prihoda poduzeća. Naime, budu li troškovi rada i poslovanja veći, a prihodi ostanu na istoj razini, poslodavci bi mogli biti primorani povećati cijene proizvoda i usluga. Posebno se upozorava na probleme s kojima bi se mogla suočiti poduzeća koja su ranije zaključila ugovore po unaprijed utvrđenim cijenama, a sada bi se morala prilagoditi novim troškovima. Zato traže da se visinu minimalne plaće i datum početka njene primjene utvrdi dovoljno rano kako bi se gospodarstvenici mogli pripremiti. U suprotnom, upozoravaju oni, domaći proizvođači mogli bi izgubiti konkurentnost, dok bi pojedine tvrtke mogle razmotriti preseljenje poslovanja u druge zemlje regije.

Manje administracije i podrška domaćim proizvođačima

Udruženje malih i srednjih gospodarstvenika FBiH od entitetske Vlade očekuje smanjenje troškova javne administracije, pojednostavljivanje procedura i konkretno rasterećenje gospodarstva. Oni smatraju da je malim i srednjim poduzećima treba omogućiti veća ulaganja u modernizaciju opreme i edukaciju zaposlenih, jer su upravo produktivnost i efikasnije poslovanje važni preduvjeti za dugoročno povećanje plaća.

Među zahtjevima je i snažnija zaštita domaće proizvodnje, kako bi gospodarstvenici u BiH imali ravnopravnije uvjete za poslovanje i očuvanje radnih mjesta. Istodobno ukazuju i na promjene koje digitalizacija i umjetna inteligencija donose na tržište rada. Prema njihovoj ocjeni, naglo povećanje troškova zaposlenih moglo bi dodatno ubrzati uvođenje tehnoloških rješenja koja zamjenjuju pojedine poslove. Uz podsjetnik da mikro, mala i srednja poduzeća čine više od 90% ukupnog broja poduzeća u FBiH, Udruženje poručuje da njihovi predstavnici stoga moraju biti uključeni u razgovore o minimalnoj plaći, zajedno s Vladom FBiH i sindikatima, uz uvažavanje ekonomskih mogućnosti poslodavaca i potreba radnika.