Promjena većine na Capitol Hillu mogla bi donijeti snažniji angažman Washingtona na Zapadnom Balkanu. Kad je u pitanju BiH, u fokusu bi se mogli naći lobiranje, sudbina Ureda visokog predstavnika i Južna interkonekcija.

Kontrola Demokrata nad oba doma američkog Kongresa nakon međuizbora u SAD-u donijet će snažniji angažman Washingtona na Zapadnom Balkanu, ocjenjuje za agenciju Fena, Amanda Thorpe, viša suradnica Centra za Europu pri Atlantskom vijeću, piše Deutsche Welle. 

Iako će izvršna vlast i dalje voditi glavnu riječ u vanjskoj politici, Thorpe očekuje da će Kongres preuzeti aktivniju ulogu kroz proračunske odredbe, saslušanja o secesionizmu u Bosni i Hercegovini i izboru novog visokog predstavnika međunarodne zajednice te pritisak na administraciju Donalda Trumpa da provede sankcije protiv destabilizirajućih aktera u BiH i istraži kontroverze poput Južne interkonekcije.

Nakon pobjede Demokrata, profesor međunarodnih odnosa na londonskom Sveučilištu Regent's, Neven Anđelić, ipak ne očekuje radikalne zaokrete u odnosima Sjedinjenih Američkih Država prema BiH. Podsjeća da su interesi Donalda Trumpa prema BiH i regiji prvenstveno ekonomski, i to „osobni, a ne nacionalni”, što ga razlikuje od prethodnika koji su prioritet davali sigurnosti.

Britanski adut za OHR?

Anđelić upozorava da je još od osnutka OHR-a dolazilo do neslaganja visokih predstavnika i njihovih američkih zamjenika, ali ona nikada nisu bila ovako izražena. „Trump, u novim okolnostima nakon pobjede Demokrata, može pustiti Milorada Dodika niz vodu, prepustiti Europljanima da izaberu novog visokog predstavnika, ali će zauzvrat nešto tražiti od Europe”, kaže Anđelić za DW.

Podsjeća na nedavnu promjenu britanskog premijera i ambicije te zemlje prema EU-u, kao i na Trumpovo ranije odbijanje da prihvati prijedloge EU-a za visokog predstavnika. 

„Zato mislim da bi bilo mudro i svima prihvatljivo da novi visoki predstavnik ili visoka predstavnica bude osoba iz Velike Britanije. Prije pola godine spekuliralo se o imenu Catherine Ashton, ali ona nije jedina”, ističe Anđelić.

Odgovarajući na upit DW-a o tome koliko promjena u Kongresu može utjecati na prostor za lobiranje vlasti Republike Srpske i njihove kontakte s krugovima bliskima Trumpu, Kurt Bassuener, viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC), napominje da izvršna vlast ima široke ovlasti pa promjena vlasti u Kongresu ne smanjuje izravno Trumpov manevarski prostor.

Lobiranje Republike Srpske pod povećalom istraga

„No kontekst se mijenja, uz vjerojatnost pokretanja širokog spektra istraga o ispreplitanju osobnih poslovnih interesa i ideoloških sklonosti u američkoj vanjskoj politici. Zbog velike medijske pozornosti koju je privuklo lobiranje Republike Srpske u Washingtonu, vjerojatno je da će taj aspekt Trumpove politike biti podvrgnut pomnom preispitivanju”, kaže Bassuener.

Prema njegovim riječima, novac koji je Republika Srpska potrošila na predstavljanje u Washingtonu „bez presedana je”. Bassuener upozorava da su kreatori politike prečesto podcjenjivali desničarske i identitetske ideološke aspekte koji su obilježili djelovanje ne samo u Republici Srpskoj nego i u krugovima HDZ-a. Milorad Dodik i njegov krug plaćenih pomagača uvelike su igrali na kartu takozvanog „civilizacijskog saveza” i obrane tradicionalnih vrijednosti, što se u praksi pretvorilo u potporu ekstremnoj desnici unutar saveznika u NATO-u – trend koji se godinama potiskivao unutar State Departmenta.

Bassuener stoga najavljuje: „Očekujem saslušanja i sudske pozive (subpoenas) u svezi s konceptom 'civilizacijskog saveza' u odnosima s Europom. Dodik i njegova ekipa – kao i njihovi plaćeni pomagači – uvelike su igrali na tu kartu.”

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Bassuener podsjeća da je njegova koncepcija nastala znatno prije druge Trumpove administracije. Iako obrazloženje o diversifikaciji opskrbe BiH plinom zvuči razumno pod uvjetom ekonomske isplativosti, sama provedba pretvara projekt u „iznimno sumnjiv pothvat”.

„Dvorci u snovima” i taktika Banje Luke

„Koliko je meni poznato, projekt i dalje nema osigurano financiranje, a ugovor tek treba biti sklopljen. No dvorci u snovima koji se grade u podatkovnim centrima i preuređenim elektranama čine se nestvarnima – i duboko su problematični ako se na njima bude aktivno radilo. Indikativno mi je to što ni kvaliteta zraka ni klimatska hitnost nisu bili stvarne političke teme na listopadskim izborima. Bile bi to da su političke elite u BiH orijentirane prema javnom interesu”, kaže Bassuener, dodajući da je i EU propustio priliku za aktivniji angažman u području obnovljivih izvora energije.

Govoreći u kontekstu američkih međuizbora, usred kojih se Dodik zatekao u Sjedinjenim Američkim Državama, politolog Jasmin Mujanović ocjenjuje da je privremeno ukidanje sankcija predstavljalo taktičku pobjedu Banje Luke, ali da je riječ o kratkoročnom uspjehu. 

„Strateški gledano, takvi potezi u suprotnosti su s dugoročnim interesima Sjedinjenih Američkih Država u regiji”, kaže Mujanović za DW.

Očekuje se da će promjena odnosa snaga u Kongresu pokrenuti niz istraga – od lobiranja i sankcija, preko Južne interkonekcije i uloge OHR-a, do ispreplitanja osobnih i ideoloških interesa unutar krugova bliskih Trumpu.

Mujanović naglašava da bi se početni lobistički proboj Banje Luke lako mogao obiti o glavu samim akterima: „Ako se Dodik nađe na meti demokrata i sljedeće administracije – bila ona demokratska ili republikanska – to može postati kardinalna pogreška režima u Banjoj Luci. Pretjerano i agresivno miješanje u unutarnju američku politiku iznimno je rizično i samo je pitanje vremena kada će se sankcije vratiti.”

Nova lica i stroži nadzor u Kongresu

Pobjedom u Kongresu Demokrati dobivaju moćne poluge nadzora. Kako prenose mediji u BiH, predsjedanje Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma trebalo bi pripasti Gregoryju Meeksu, dok se na čelu Pododbora za Europu očekuje Bill Keating, autor oštrog izvješća „Pay for Play in the Balkans” o sumnjivim poslovima i lobiranju. Iako povlačenje dugogodišnjih senatora poput Jeanne Shaheen i Dicka Durbina označava smjenu generacija, u Kongres ulaze nova lica povezana s BiH – poput njezine kćeri Stefany Shaheen i demokrata Adama Hamawija, kirurga koji je 1994. sudjelovao u humanitarnim misijama u ratnoj BiH. Capitol Hill tako postaje budan promatrač i potencijalno neugodno okruženje za secesioniste koji računaju na prešutnu suglasnost Washingtona.