Kuba intenzivira vojne pripreme zbog mogućnosti američke intervencije, potvrdio je predsjednik te zemlje Miguel Díaz-Canel, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da bi razmotrio upotrebu vojne sile protiv ovog karipskog ostrva. Odnosi Havane i Washingtona dodatno su zaoštreni, a dvije zemlje prolaze kroz jednu od najozbiljnijih diplomatskih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Kako izvještava španska novinska agencija EFE, Díaz-Canel je tokom obilježavanja Nacionalnog dana odbrane poručio da njegova zemlja neće dopustiti stranu vojnu agresiju te da kontinuirano jača odbrambene kapacitete.
"Odlučni smo odbiti svaki pokušaj strane vojne agresije na našu zemlju. Upravo zbog toga se pripremamo, a svakim danom, kroz ovaj sistem odbrambenih priprema, naša država postaje snažnija", izjavio je kubanski predsjednik.
Njegovo obraćanje prenijela je državna televizija, a uslijedilo je tokom redovnih vojnih aktivnosti koje kubanske vlasti organizuju svakog petka otkako su napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama dodatno porasle.

Havana upozorava na sve otvorenije prijetnje
Díaz-Canel, koji predsjedava i Nacionalnim vijećem odbrane, optužio je američke političare i zvaničnike da posljednjih sedmica sve češće javno govore o mogućnosti vojne akcije protiv Kube.
Prema njegovim riječima, takve izjave predstavljaju ozbiljno upozorenje zbog kojeg kubanske vlasti nastavljaju jačati spremnost svojih oružanih snaga.

Kao primjer uspješnih priprema naveo je stratešku vojnu vježbu Moncada, održanu prethodne sedmice širom zemlje, za koju tvrdi da je pokazala napredak u organizaciji odbrambenog sistema.
Istovremeno je odbacio tvrdnje da Kuba predstavlja sigurnosnu prijetnju drugim državama.
"Kuba je miroljubiva nacija, zemlja koja pruža solidarnost čak i u izuzetno složenim okolnostima u kojima živimo. Zbog toga ne predstavljamo nikakvu prijetnju nacionalnoj sigurnosti bilo koje države na svijetu", poručio je Díaz-Canel.

Trump: Razmotrio bih vojnu intervenciju

Upozorenja iz Havane dolaze nakon novih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u četvrtak, tokom intervjua za Salem News Channel, govorio o mogućnosti vojne intervencije na Kubi.
Na direktno pitanje bi li razmotrio takvu opciju, Trump je odgovorio:
"Razmotrio bih to."
Američki predsjednik također je izrazio namjeru da pitanje Kube riješi prije završetka svog predsjedničkog mandata 2029. godine, čime je dodatno podgrijao neizvjesnost o narednim potezima Washingtona.

Trump je Kubu opisao kao državu koja je, prema njegovoj ocjeni, praktično propala, ističući da njegova politika prema Havani uživa značajnu podršku Amerikanaca kubanskog porijekla koji žive na Floridi.
Ovo nije prvi put da američki predsjednik govori o mogućim potezima protiv kubanskih vlasti. Krajem oktobra, tokom predizbornog skupa na Floridi, spominjao je i mogućnost da se Sjedinjene Američke Države pozabave Kubom nakon rata protiv Irana.

Sankcije i energetska kriza dodatno pogoršavaju situaciju
Napetosti između dvije zemlje posebno su porasle od januara, nakon američke vojne intervencije u Venecueli, koja je dodatno promijenila političke i sigurnosne odnose u regiji.

Washington je u međuvremenu pojačao pritisak na kubanske vlasti, zahtijevajući političke i ekonomske reforme.
Američke mjere uključuju dodatne sankcije i ograničenja u snabdijevanju naftom, što je dodatno pogoršalo ionako tešku ekonomsku i energetsku krizu na ostrvu.
Dok Washington nastavlja insistirati na promjenama u kubanskom političkom sistemu, Havana američke poteze smatra pokušajem pritiska na suverenitet zemlje.
Iako su prijetnje i međusobne optužbe sve oštrije, zasad nema potvrde da su Sjedinjene Američke Države donijele odluku o pokretanju vojne operacije protiv Kube.