DOK SE NA Zapadu o novom velikom sukobu često raspravlja tek u apstraktnim teorijama ili kroz nelagodu na društvenim mrežama, Švedska se za takav scenarij već sustavno i pragmatično priprema, piše ukrajinski portal Kyiv Independent. Ratno iskustvo Ukrajine u Europi više ne služi samo kao vijest s ratišta, nego kao praktičan udžbenik koji pokazuje što se događa s modernim društvom kada se nađe pod dugotrajnim udarom i koji sustavi prvi pucaju.

Ušli u NATO i označili Rusiju kao najveću prijetnju sigurnosti
Švedska je nakon više od 200 godina vojne neutralnosti 2024. godine ušla u NATO, a službeni Stockholm danas Rusiju označava kao najozbiljniju prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti do kraja ovog desetljeća.

U švedskoj strategiji nacionalne sigurnosti ukrajinska bojišnica otvoreno se naziva "prvom linijom obrane naše slobode", zbog čega zemlja provodi najveće ulaganje u sustav takozvane "totalne obrane" još od vremena Hladnog rata.

Više od 20 milijardi dolara za vojsku i građane
Obrambeni plan Švedske za razdoblje do 2030. godine predviđa više od 17 milijardi dolara dodatnih ulaganja u vojsku, ali i gotovo četiri milijarde dolara usmjerenih isključivo u civilnu zaštitu. U Stockholmu su svjesni da obrana države ne počinje i ne završava na granicama i u vojarnama.

Zato se golem novac ulaže u strateške zalihe hrane i medicinskog materijala, obnovu javnih skloništa, jačanje kibernetičke sigurnosti, osiguravanje komunikacijskih kanala te pripremu općina i komunalnih poduzeća kako bi osnovne službe mogle funkcionirati čak i ako država bude odsječena od uobičajenih opskrbnih lanaca.

Tjedan dana bez struje, vode i dućana
U sklopu tih priprema švedske su vlasti građanima poslale ažurirani priručnik "Ako dođe kriza ili rat". Od svakog se kućanstva izričito traži da u svakom trenutku može samostalno izdržati najmanje tjedan dana u slučaju prekida opskrbe električnom energijom, vodom, komunikacijama ili hranom.

Da poremećaj svakodnevice ne mora čekati izravan vojni napad, pokazali su i nedavni hakerski napadi na rashladne sustave u supermarketima diljem Europe. Kvarenje hrane u skladištima i trgovinama ili ometanje energetskih sustava scenariji su s kojima se civilno stanovništvo može suočiti preko noći, a Šveđani žele osigurati da građani u takvim trenucima ne ovise panično o državi.

Šveđani uče na ukrajinskim ruševinama
Kyiv Independent naglašava kako je u pristupu Švedske ključno to što su napustili uobičajeno, patetično "romantiziranje ukrajinske otpornosti". Ukrajinci su se prilagodili životu pod sirenama, u mraku i bez grijanja jednostavno zato što nisu imali nikakvog drugog izbora. Umjesto pukog divljenja iz daljine, švedski vojni i civilni planeri s ukrajinskim kolegama redovito analiziraju što je na terenu doista funkcioniralo, a što je odmah zakazalo.

Odnosi Kijeva i europskih saveznika time su postali dvosmjerni: Ukrajina i dalje ovisi o zapadnoj vojnoj i financijskoj pomoći, no europske države danas od Ukrajine uče kako organizirati škole, bolnice, javne službe i medije u uvjetima stalnih zračnih napada i sabotaža. Kada se sagledaju razaranja energetske mreže u Kijevu i svakodnevica u skloništima, švedske preporuke o zalihama vode i priručnici za preživljavanje prestaju izgledati kao širenje panike i postaju hladna, praktična uputa za funkcioniranje modernog društva.