ova turistička sezona donijela je i stare probleme, među kojima su prijevare turista putem lažnih oglasa za najam smještaja na Jadranu. Lažne rezervacije, dvostruko iznajmljivanje i krađa identiteta stvarnih iznajmljivača neke su od već poznatih metoda kojima prevaranti varaju građane.

Prije dva tjedna 24-godišnjakinja iz Brestovca kod Požege prijavila je Policijskoj upravi požeško-slavonskoj da je početkom mjeseca putem društvene mreže dogovorila najam apartmana na moru s nepoznatom osobom. Nakon što je unaprijed uplatila novac, ta joj se osoba više nije javljala.

Naknadno je doznala da stvarni vlasnik apartmana koji je "unajmila" nije znao ništa o rezervaciji, niti je novac uplaćen na njegov račun. Prevarant je, kako se sumnja, iskoristio identitet vlasnika i fotografije apartmana preuzete s neke stranice za oglašavanje.

Uplate predujma pa prekid komunikacije
Gotovo isti slučaj prije desetak dana prijavio je i 38-godišnjak iz Vrpolja. Prema informacijama PU brodsko-posavske, on je 30. lipnja putem društvenih mreža tražio apartman za ljetovanje. Potom mu se javila nepoznata osoba i ponudila smještaj u Zadru, za koji je kao predujam uplatio više od 300 eura.

Da je prevaren, shvatio je nakon što je kontaktirao stvarnu vlasnicu smještaja, koja mu je rekla da već nekoliko mjeseci nema slobodnih apartmana.

Sredinom lipnja sličan slučaj Policijskoj upravi istarskoj prijavio je državljanin Srbije. On je putem grupe za najam stanova na društvenoj mreži kontaktirao navodnog vlasnika stana u Rovinju i dogovorio najam po povoljnoj cijeni. Nakon što je uplatio nekoliko stotina eura predujma, navodni vlasnik prestao mu se javljati.

Policija redovito poziva građane na oprez pri kontaktiranju nepoznatih osoba i stranica putem društvenih mreža, osobito kada se od njih traži uplata novca ili slanje osobnih podataka bez dodatnih provjera.

"Siva zona" na internetskim oglasnicima
Marko Paripović, predsjednik udruge Potrošački centar iz Rijeke, kaže kako se broj prijevara putem lažnih oglasa za turistički smještaj smanjio, velikim dijelom zahvaljujući policiji.

"Policija kroz svoje kampanje i s mlađim kadrovima educiranim za otkrivanje internetskih prijevara radi dobar posao. Ljudi su puno bolje informirani o takvim prijevarama i sve više se obraćaju policiji, koja odrađuje dio posla koji bi trebale odraditi druge institucije", rekao je Paripović.

Kao jednu od institucija na koju se to odnosi naveo je Državni inspektorat.

"Najveći problem je oglašavanje na internetskim oglasnicima. Tamo je siva zona, ne toliko na platformama kao što su Booking.com ili Airbnb. Problem je, prije svega, što država nije dobro organizirala kontrolu i regulaciju i jer Državni inspektorat nema kapacitet odraditi posao za koji je plaćen", smatra Paripović.

Dio posla obavlja i Nacionalni CERT, odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET, koji se bavi obradom računalno-sigurnosnih incidenata i očuvanjem kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj.

Nacionalni CERT ovih je dana upozorio na pojačane phishing aktivnosti povezane s rezervacijama turističkog smještaja. Navode kako tijekom ljeta bilježe povećan broj prijava pokušaja prijevara u kojima se napadači lažno predstavljaju kao predstavnici smještaja ili platforme Booking.com, s ciljem krađe podataka bankovnih kartica ili navođenja korisnika na uplatu novca.

"U prijavljenim slučajevima građani putem aplikacija za razmjenu poruka, poput WhatsAppa, zaprimaju poruke s različitih stranih telefonskih brojeva. Pošiljatelji se predstavljaju kao predstavnici smještaja ili Booking.com-a te koriste stvarne podatke korisnika, poput imena i prezimena te točnih datuma rezervacije, kako bi porukama dali privid vjerodostojnosti", navode iz Nacionalnog CERT-a.

Dodaju kako poruke najčešće sadrže obavijesti o navodnim problemima s rezervacijom, zahtjeve za potvrdom ili ažuriranjem podataka o plaćanju te poveznice na sumnjive internetske stranice. Cilj je navesti korisnike da unesu podatke bankovne kartice ili izvrše uplatu.

Krađa identiteta iznajmljivača
U Facebook grupi "Crna lista iznajmljivača apartmana i gostiju" brojni korisnici navode slučajeve u kojima su i sami bili prevareni.

"Prevarant je stavio moje slike s lažnim prezimenom i datumom rođenja i prodaje naš smještaj u apartmanima, a adresa uplate je u Osijeku. Ima lažni profil s mojim fotografijama i lažni broj telefona i datum rođenja. Nažalost, neki gosti su nasjeli na lažne slike i link i izgubili su novac", napisao je jedan vlasnik apartmana iz okolice Splita, kojemu su prevaranti ukrali identitet i prodavali aranžmane u njegovu apartmanu.

Paripović kaže kako prijevara ima i bit će ih, ali da ih je manje nego prije tri ili četiri godine.

"Ide u pozitivnom smjeru, kao i s prijevarama u internetskoj trgovini, koja je veliki problem na cijelom europskom tržištu. Napravljeno je puno u europskoj administrativnoj regulativi da se te pojave dobro kontroliraju", istaknuo je.

Dodaje kako uvijek treba biti oprezan s oglasima za turistički smještaj koji izgledaju predobro, primjerice kada se na fotografijama nudi luksuzan smještaj koji nije u skladu s niskom cijenom i stalno dostupnim terminima, piše N1.

Kako prepoznati prijevaru
Nacionalni CERT objavio je i nekoliko savjeta kako prepoznati pokušaje prijevare. Sumnjive su poruke koje dolaze s nepoznatih ili stranih telefonskih brojeva, u kojima se traži hitna potvrda rezervacije ili podataka o plaćanju.

Na oprez upućuju i poveznice na neuobičajene ili sumnjive internetske domene, stvaranje osjećaja hitnosti, primjerice tvrdnjom da će rezervacija biti otkazana ako korisnik odmah ne reagira, kao i zahtjev da se podaci bankovne kartice unose izvan službene platforme ili aplikacije.

Građanima se savjetuje da ne otvaraju poveznice iz neočekivanih poruka i ne unose podatke o karticama na neprovjerenim stranicama. Sve zahtjeve povezane s rezervacijom treba provjeravati isključivo prijavom u službenu aplikaciju ili internetsku stranicu Booking.com-a.

Preporučuje se i kontaktirati smještajni objekt preko službenih podataka dostupnih unutar platforme, pažljivo provjeriti internetsku adresu stranice prije unosa podataka, koristiti dodatne sigurnosne mehanizme poput dvofaktorske autentifikacije te redovito pratiti promet po bankovnom računu i prijaviti sumnjive aktivnosti banci.