Kolumna | Autori: Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH i Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu 

Potrebne su snažnije mjere za borbu protiv govora mržnje u digitalnom dobu

Govor mržnje nije nešto novo, ali, zbog anonimnosti i viralne prirode digitalnih platformi, sada se širi brže i dalje. Ova nova područja za govor mržnje stvaraju mogućnost za izazivanje razornijih posljedica koja podrazumijeva porast diskriminacije, stvaranje neprijateljskog okruženja ili podsticanje nasilja, uključujući kaznena djela počinjena iz mržnje. Dok obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, ne možemo ignorirati stvarne rizike našeg digitalnog i internetskog doba, uključujući sve veću učestalost i uticaj govora mržnje na internetu i sve veće opasnosti koje predstavlja generativna umjetna inteligencija (AI).

Ovi rizici su posebno relevantni u kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje je govor mržnje dugo sprječavao zacjeljivanje i pogoršavao rane bolne prošlosti, istovremeno ugrožavajući napore na stvaranju  zajedničke svjetlije budućnosti.

Jedan od najraširenijih i najproblematičnijih oblika govora mržnje u BiH je poricanje, opravdavanje i relativizacija genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom sukoba 1992.-1995. godine, kao i veličanje ratnih zločinaca. Takvi narativi se stalno koriste, ponekad od strane visoko pozicioniranih javnih ličnosti i političara, radi ostvarivanja političke koristi te prolaze nekažnjeno. Murali i uvredljivi grafiti koji javno veličaju ratne zločince nisu samo bolni i uznemirujući podsjetnici za žrtve, oni također doprinose politički motiviranom istorijskom revizionizmu odražavajući namjernu manipulaciju istorijom kako bi se opravdale štetne ideologije i obstruirao proces pomirenja.

Govor mržnje odražava naše predrasude, na primjer, prožete rodnim komponentama kao što su diskreditiranje preživjelih žrtava seksualnog nasilja povezanog sa sukobima ili minimiziranje velikog uticaja ratnih zločina na žrtve bez obzira na spol. Rodno zasnovan govor mržnje potkopava postulate međunarodne pravde, ponovo traumatizira preživjele i dehumanizira žrtve, pogoršavajući njihovu patnju ili brišući njihova iskustva.

Govor mržnje takođe, na nesrazmjeran način, cilja marginalizirane zajednice, kao što su nacionalne manjine, migranti i osobe s invaliditetom, kao i žene i djevojčice, uključujući i pojedinačno pripadnike tih zajednica. To dodatno pojačava strah i pogoršava strukturne nejednakosti i socijalnu isključenost. Djeca su posebno ugrožena kada je u pitanju govor mržnje putem interneta, a takva izloženost može trajno ugroziti njihovu dobrobit i razvoj.

Anonimnost i bezlična priroda online prostora često ohrabruje autore govora mržnje. Objave na društvenim mrežama, videozapisi ili fotografije generirane umjetnom inteligencijom mogu se kreirati i širiti u sekundama, dopirući do hiljada, ponekad i miliona ljudi, bez ikakve odgovornosti.

Nijedna organizacija ili institucija ne može sama riješiti ovaj problem. Iskorjenjivanje govora mržnje zahtijeva zajednički rad, okupljanje predstavnika vlasti, civilnog društva, medija i online platformi. Medijske i online kompanije, koje mogu profitirati od emotivnog i šokantnog sadržaja, moraju biti svjesne posebnih odgovornosti koje imaju. Politički akteri i institucije na svim nivoima također moraju djelovati, i to odlučno i dosljedno.

Ključno je da civilno društvo, uključujući organizacije na lokalnom nivou, branitelje ljudskih prava i zagovornike zaštite okoliša, bude osposobljeno i zaštićeno u ispunjavanju svoje vitalne uloge u podizanju svijesti, pružanju podrške preživjelima i zalaganju za sigurnije digitalne i javne prostore. U radu na suzbijanju govora mržnje mora se dati prioritet podršci preživjelima, uključujući pristup pravdi putem besplatne pravne pomoći, psihosocijalnih usluga i sigurnih mehanizama prijavljivanja. Također moramo imati na umu da zaštita najranjivijih zahtijeva pružanje aktivnog otpora svim oblicima mržnje.

Mi, Ujedinjeni narodi, Evropska unija, Misija Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u Bosni i Hercegovini i Ured Vijeća Evrope u Sarajevu, i dalje ćemo predano raditi i pružati podršku Bosni i Hercegovini u postizanju bolje regulacije govora mržnje, veće odgovornosti te u jačanju etike i odgovornosti u javnom diskursu, uz poštivanje prava na slobodu mišljenja i izražavanja u skladu s međunarodnim standardima.

Pozivamo one na odgovornim pozicijama, bilo u politici ili medijima ili one s drugim utjecajnim funkcijama, kao i građanke i građane, da zauzmu stav protiv govora mržnje i osporavaju narative mržnje u svakodnevnom životu. Zajedno, hrabro i predano, možemo se boriti protiv svih oblika govora mržnje i osigurati da dostojanstvo i poštovanje ostanu temelji naših, kako demokratskih, tako i digitalnih društava.