Piše: Ema Maslo (CIN) 

Neregistrovani botoksi i nestručne osobe koje nude estetske zahvate često i u neuslovnim prostorima ozbiljna su prijetnja zdravlju pacijenata. Bh. institucije ne ulažu mnogo napora u zaustavljanje crnog tržišta ove rastuće industrije.

„Nemojte me gledati, prepast ćete se”, vrisnula je 47-godišnja Azra kad se pogledala u ogledalo. Njeno lice je oteklo do neprepoznatljivosti, a oči joj se zatvorile. Prstima je raširila kapke da bi vidjela.

„Daj, okreni se, okreni se! Šta se dešava?”, panično su je dozivali članovi porodice.

„Okrećem se… muk“, prisjeća se Azra pakla nakon estetskih tretmana za korekciju podočnjaka i bora, urađenih tokom ljeta 2024. godine. Tretmane je radila kod doktora Ismaila Siručića, stomatologa i maksilofacijalnog hirurga iz Sarajeva. 

Nekoliko dana kasnije završila je u hitnoj pomoći sa deformacijom lica. Doktor joj u vrijeme tretmana nije rekao koja sredstva joj je ubrizgao. On godinama koristi botoks „Botulax“ koji Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH) nije odobrila za korištenje.

Azra nije znala ni da doktor Siručić nema dozvolu za obavljanje estetskih procedura. Vjerovala je u njegovo znanje i profesionalizam pa nije postavljala pitanja ni kada nije dobila račun nakon plaćanja u njegovoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji.

Tržište u BiH je preplavljeno neregistrovanim ilegalno uvezenim preparatima za estetske tretmane. Razni botoksi, fileri i serumi lako se naručuju preko interneta. Koriste ih ljekari, frizeri i kozmetičari za tretmane po pristupačnim cijenama u nelicenciranim privatnim ordinacijama i neadekvatnim medicinskim uslovima salona za ljepotu i privatnih stanova. Pojedini nude i brze polusatne edukacije na pacijentima modelima koji tako dobijaju još jeftiniji tretman, a polaznici upitne certifikate.

„Kombinacija njihovog neznanja i pohlepe je strašna i pogubna za pacijente. To je krivično djelo“, smatra doktorica Amela Karabeg, specijalista plastično-rekonstruktivne i estetske hirurgije.

Uprkos tome, inspekcije skoro da i ne kontrolišu ove biznise jer kažu da nemaju ni dovoljno inspektora ni prijava građana po kojima bi postupali.

Azra danas rijetko izlazi sama, loše spava i teško prihvata svoj odraz u ogledalu. Svoju priču je odlučila podijeliti sa javnosti, uz uslov zaštite identiteta.

Neregistrovani „Botulax“ se nalazi u prodaji na ilegalnom tržištu Bosne i Hercegovine preko interneta, a nelicencirane osobe ga koriste na pacijentima u neuslovnim prostorijama. Takve okolnosti mogu dovesti do potencijalno ozbiljnih posljedica po zdravlje (Foto: Dženat Dreković / CIN)

Probuši otok iglom
Prije nego će otići na estetske tretmane, Azra je na internetu tražila informacije o tome. Izgledala je sebi umorno pa je željela licu vratiti svježinu. Tako je pronašla doktora Ismaila Siručića koji je nudio estetske tretmane. Pročitala je njegovu biografiju, pogledala fotografije prethodnih pacijentica i odlučila da mu se javi.

Prvi tretman botoksa su zakazali u maju 2024. godine u njegovoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji u Sarajevu. Dr. Siručić tada nije imao dozvolu za dodatni rad od svog poslodavca Doma zdravlja Kantona Sarajevo. Iako je maksilofacijalni hirurg, nije imao ni odobrenje Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za estetske procedure injekcijama, ali Azri to nije rekao. Već u julu su zakazali korekciju podočnjaka, a potom i još jedan tretman u augustu. Tako je Azra za tri mjeseca triput bila na tretmanima različitim sredstvima: kasnije je od doktora saznala da joj je aplicirao botoks u tri regije lica, „Radiant“ filere i „Dermaheal dark circle solution“ revitalizirajući serum.

Azra se prisjeća da je tri tretmana kod dr. Siručića platila oko 1.500 KM. Cjenovnik i pojedinačne cijene tretmana nije vidjela ni na internetu ni u ordinaciji, a nije dobila ni račune.

Prema riječima dr. Musfahe Burgić, vlasnice Centra za estetsku medicinu i estetsku hirurgiju Tuzla, pacijenti iz klinike trebaju izaći sa kartonom u kojem su opisane sve procedure, svaki korišteni preparat sa stikerom i serijskim brojem, ubrizganom količinom i rokom trajanja. Prethodno bi o svemu trebali biti informisani, a prije zahvata bi trebali potpisali pristanak u kojem su opisane i moguće komplikacije.

„Ako želite raditi transparentno prema vašim pacijentima, shvatite da je to papir koji štiti pacijenta od vas kao ljekara, ali i štiti i ljekare od pacijenta. Prije operativnog tretmana, prije injektovanja filera, botoksa, prije bilo koje procedure, istinski, u mojoj ordinaciji pacijenti potpisuju pisani pristanak na datu proceduru”, kaže dr. Burgić.

Azra kaže da ona nije prošla takvu proceduru, niti je upoznata sa procesom, niti je išta potpisivala, a priznaje da sama ništa od toga nije ni pitala: “Ja, stvarno, iskreno, nisam pitala. Išla sam na povjerenje da doktor zna šta i koliko treba. Ne znam kako da Vam objasnim, jednostavno, vjerovala sam doktoru”.

Nakon tretmana je otputovala u inostranstvo kod rodbine. „Jedan dan se budim i ispod lijevog oka osjetim otok koji mi je bacao sjenu na oko“, prisjeća se Azra jezivog straha koji je tada osjetila.

 47-godišnja Azra se duže od godinu dana bori sa posljedicama estetskih tretmana u stomatološkoj ordinaciji u kojoj je uz filere i serum doktor koristio i neregistrovani botoks „Botulax“ (Fotoilustracija: privatna arhiva)

Kako joj dr. Siručić nije dao karton sa opisima tretmana, ljekari u hitnoj nisu mogli mnogo pomoći jer nisu znali sastav ubrizganih preparata, a mast za otok i lijek protiv alergija nisu djelovali. Lice je sve više oticalo pa je otišla dermatologu koji joj je prepisao antibiotike i kortikosteroide te sugerisao pregled kod maksilofacijalnog hirurga. Troškovi pregleda i lijekova su brzo narasli do 4.000 KM.

„Treći dan, kako se terapija kortikosteroida smanjuje, ja osjećam da se otok ponovo vraća i da je to sad uhvatilo maha, kompletno lice.”

Po savjetu ljekara prekida sa kortikosteroidima i počinje sa novim antibioticima pa se stanje pogoršava.

„To veče ja osjetim da moje lice počinje da se deformiše, da poprima takve oblike da se ja više ne prepoznajem. Ne smijem da zaspim”, prisjeća se Azra sa suzama u očima. „Razmišljam: nalazim se vani, moj dio porodice je tu, umrijet ću, istraumirat ću ih.“

Kad su je ujutru ugledali, šokirali su se. „Tad sam vidjela strah koji nikad dotad nisam vidjela u osobi koju možda volim najviše na svijetu. Taj me je strah slomio”, kaže Azra.

Napisala je poruku doktoru Siručiću. Kaže da je u početku sumnjao na alergiju na prašinu, puder, maskaru i da nije vjerovao da su problemi nastali zbog tretmana.

Predložio joj je da stavlja hladne obloge i pitao da li joj doktori daju kortikosteroide.

„To je trebalo izdrenirati – imao sam ja takvih slučajeva… Trebalo bi bocnuti malo sterilnom iglom da se izdrenira. To je otok. Možeš li doći do sterilne igle?”, pisao je dr. Siručić, sugerišući Azri da sama probuši otok kako bi iz njega iscurila tečnost.

Azra je to odbila učiniti. Nekoliko dana je slala doktoru fotografije lica koje je svakim danom izgledalo sve gore. „Bili smo u kontaktu dok nisam došla u Bosnu i sve predala advokatu.“

Dr. Siručić, iako je rekao da hoće, nije govorio za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Inspektorima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo koji su po Azrinoj prijavi provjeravali njegov rad rekao je da mu je pacijentica rekla da je jednom išla u solarij, iako ju je upozorio da to ne radi, te da ne može znati da li je bila podvrgnuta estetskim tretmanima u drugoj ordinaciji.

Inspektorima je rekao da je pacijentica „odbijala upute da se obrati adekvatnom ljekaru za rješavanje komplikacija, te se nakon proteka dužeg vremena javila plastičnom hirurgu“,  piše u izvještaju Kantonalne inspekcije.

Azra je po povratku u Sarajevo zatražila pomoć od dr. Amele Karabeg iz Poliklinike „Karabeg“.

„Slike koje ja imam su dramatične. Njeno lice je izobličeno − dva puta je ta veća glava sa potpuno nevidljivim očima i sa strašnim podlivima, nekim neidentifikovanim masama ispod lica”, kaže dr. Karabeg, dodavši da je to jedan od težih slučajeva koje je vidjela.

Ona kaže da ima i druge pacijente koji joj se javljaju za smirivanje reakcija nakon tretmana, posebno nakon apliciranja u kozmetičkim salonima. U najtežim slučajevima se javljaju problemi sa vidom, povraćanje, jaka glavobolja, bolovi u vratu i nestabilnost, a može doći i do prestanka disanja.

„To je krajnji ishod davanja neregistriranih, neadekvatnih neurotoksina“, kaže dr. Karabeg.

Slična iskustva je imao i tim „Naše male klinike“. Specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije dr. Alemko Čvorak kaže da je nezahvalno liječiti komplikacije nakon tuđeg posla. „Dolazili su pacijenti koji su dobivali botoks. Nakon tog botoksa imali su nekroze, odnosno odumiranje tkiva okolo.”

Neki su se javljali i na Kliniku za rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

„Naše je da izvučemo pacijenta iz te situacije, a da li će on nešto zakonski potezati, to je do njega”, kaže šefica Klinike i profesorica na Medicinskom fakultetu u Sarajevu Sanela Salihagić.

Doktor Ismail Siručić je bez dozvole Ministarstva radio estetske tretmane neregistrovanim botoksom u svojoj privatnoj ordinaciji, bez dozvole za dodatni rad od poslodavca Doma zdravlja Kanton Sarajevo (Foto: Facebook)

Lijekovi preko interneta, brze edukacije i neodgovornost 
Botoks „Botulax“ i drugi slični lijekovi mogu se lako nabaviti preko interneta iako nisu registrovani. Među oglašivačima koji nude njihovu prodaju nalaze se i pozivi za edukaciju za ubrizgavanje botoksa na kojima polaznici mogu dobiti certifikat. Jedan od njih je i profil „preparati2025“.

Novinari CIN-a su kao zainteresovani klijenti nakon nekoliko poruka i kratkog razgovora sa oglašivačem Borisom Ilićem dogovorili preuzimanje ovog jakog neurotoksina i održavanje polusatne edukacije o ubrizgavanju. Tražio je 200 KM za botoks i 500 KM za edukaciju i rekao da bi certifikat o obuci koštao još 500 KM. Nešto kasnije tog dana na Facebooku je osvanuo poziv klijenticama koje bi bile model za dogovorenu „edukaciju“ u isto vrijeme. Kao pogodnost nudili su popust na tretman.

U januaru 2025. novinari CIN-a su se po dogovoru uputili u Doboj. Boris Ilić i Sanela Stanojević dočekali su ih u malom „Beauty Studio SS“ u Vidovdanskoj ulici, predstavljajući se samo imenom.

Skučeni prostor bio je paravanom podijeljen na čekaonicu i prostoriju sa kozmetičkim stolom, malim frižiderom i policama sa preparatima, a na zidu je desetak uokvirenih certifikata iz salona i centara za ljepotu svjedočilo o Sanelinim obukama. Nijedan nije bio iz obrazovne ustanove.

U prašnjavoj nesterilnoj prostoriji Stanojević je održala polusatnu edukaciju, objašnjavajući na klijentici modelu proces ubrizgavanja botoksa. Upirala je prstom, objašnjavajući gdje se nalaze tri zone lica i upozoravala polaznicu kursa da na donjem dijelu lica ne smije ništa raditi jer može pasti usna poput moždanog udara pa se „napravi katastrofa“. Pričala je uz blagi osmijeh, puneći do kraja špricu neregistrovanim „Botulaxom“, hrabreći buduću kolegicu da se oslobodi straha. Ispraznila je sadržaj u lice u nekoliko uboda i zaključila da je lako, da samo treba držati iglu ravno i probosti.

Klijenticu tokom tretmana nije upozorila da će joj u lice ubrizgati neregistrovani botoks. Sa popustom zbog uloge pokaznog modela tretman je koštao 150 KM − tri do četiri puta jeftiniji nego u licenciranim klinikama.

Boris Ilić je na internetu prodavao neregistrovani botoks, nudio i organizovao edukacije u salonu u Doboju. Reklame je sklonio nakon poziva novinara CIN-a (Foto: Facebook)

Na Ilićev zahtjev polaznica je morala potpisati izjavu da se odriče pozivanja na odgovornost edukatora „u slučaju da se nešto desi“ jer oni smatraju da ne mogu snositi odgovornost za tuđi nestručan rad. Ipak, ohrabrivali su primjenu tretmana na drugima kod kuće ili u salonu. Isticali su dobru zaradu pa ponudili i saradnju: za pet-šest klijenata u danu oni će doći u Sarajevo i odraditi tretmane, a svi će zaraditi – tri regije na licu, 250 KM po regiji, pa se na jednom klijentu isplate uloženi trud i novac.

Ilić je i sebe i Stanojević predstavio kao stomatologe, ali Komora doktora stomatologije Republike Srpske kaže da se ne nalaze u njihovoj evidenciji.

Prema pravilima koji važe u cijeloj BiH, aplikacije botoksa i hijaluronskih filera smiju se obavljati samo u ordinacijama sa specijalistom plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije te dermatovenerologije, maksilofacijalne, oftalmološke hirurgije ili subspecijalistom plastične hirurgije.

Sanela Stanojević je zaposlena u Gradskoj upravi Doboj u Odjeljenju za strateško planiranje, evropske integracije i lokalni ekonomski razvoj, ali je u radno vrijeme stajala s iglom u ruci i držala polusatnu obuku ubrizgavanja botoksa u lice iako nema dozvolu za to.

Ilić je registrovan kao samostalni preduzetnik u trgovini „Espresso shop B“ u Doboju.

Njih dvoje nisu izdali nikakav račun za 850 KM koje su prihodovali za pola sata niti su dali deklaraciju o supstanci koju prodaju.

Sanela Stanojević je ubrizgavala klijentici neregistrovani botoks i dala kratkotrajne upute kako se to radi iako nije ovlaštena za edukaciju (Foto: Facebook)

Ilić je u svojoj ponudi osim „Botulaxa“ imao još dva neregistrovana lijeka — „Botox“ i „Nabota“. On je diskretan po pitanju svojih nabavljača i kupaca, ali kaže da ima razrađenu prodajnu mrežu salona kojima poštom šalje ovaj lijek te da ordinacije znaju uzeti i do 50 kutija.

Botoks se mora transportovati i čuvati u skladu sa strogim pravilima „hladnog lanca“ da bi ostao efikasan i siguran za upotrebu. „Vistabel“, jedini registrovan botoks u BiH, čuva se na temperaturi između 2 i 8 stepeni. No, Ilić je rekao da se „Botulax“ može prevesti u gepeku od Doboja do Sarajeva jer je vani hladno te da ga potom treba staviti u frižider. Tvrdi da nema opasnosti raditi sa njima ako se ubrizgaju na pravi način i ako osoba nije alergična na penicilin.

„Botoks kao i fileri moraju biti skladišteni u posebnim uvjetima, a ako se samo transportuje u pogrešnim uvjetima, mogu izazvati velike komplikacije, još, osobito, ako je to neki jeftini botoks, ako dolazi iz neprovjerenih izvora”, kaže doktor Reuf Karabeg, predsjednik Udruženja plastičnih, rekonstruktivnih i estetskih hirurga u BiH.

Boris Ilić je, nakon što ga je novinarka suočila s tim da radi istraživanje, odbio govoriti za CIN, zaprijetivši tužbom ako bude spominjan u priči. Nakon toga je izbrisao oglase za prodaju botoksa i edukacije sa internet platforme i društvenih mreža.

Salon za ljepotu se u međuvremenu preselio u veći prostor, a Sanela Stanojević i dalje reklamira usluge botoksa i filera na internetu.

Za razliku od nje mnogi saloni ne objavljuju javno svoju ponudu, nego se pouzdaju u lanac ličnih preporuka pacijenata, dok termine uglavnom ugovaraju na društvenim mrežama.

Novinari CIN-a su kontaktirali više od 20 kozmetičkih i frizerskih salona te stomatologa koji nude ilegalne tretmane. Većina je na spomen riječi „novinar“ prekidala vezu ili odlagala razgovor na koji se kasnije nije odazivala.

Boris Ilić je na internetu prodavao tri vrste botoksa, a nijedna od njih nije registrovana u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH
Potpis (Screenshot: OLX.ba)

Banjalučka firma „Tohado“ je veleprometnik medicinskih sredstava u BiH, a CIN-ovi sagovornici su je spominjali kao jednog od glavnih nabavljača neregistrovanih sredstava za estetske tretmane. Suvlasnik Milan Torbica je novinarki CIN-a, koja mu se javila kao zainteresovana za otvaranje kozmetičkog studija, ponudio nabaviti sve potrebno za biznis, uključujući i botoks „Nabota“, uvjeravajući je da su svi proizvodi registrovani.

Iz Agencije za lijekove kažu da „Nabota“ nije na spisku registrovanih lijekova.

Oni su krajem 2022. privremeno zabranili „Tohadu“ promet naveliko na tadašnjoj adresi, ali se firma dva mjeseca kasnije preselila, a inspekcija utvrdila da na novoj adresi ispunjava sve uslove rada. Slično je bilo i nakon nekoliko drugih nadzora zbog prijava nelegalnog prometa medicinskim sredstvima, ali iz Agencije tvrde da su uvijek pronalazili samo „neusaglašenosti“ koje je firma brzo otklanjala.

Uprkos brojnim obećanjima, Torbica nije htio da govori za CIN o svom biznisu.

Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je početkom 2025. godine na osnovu izvještaja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o nedozvoljenom prometovanju medicinskih proizvoda formiralo predmet protiv Torbice i „Tohada“.

Milan Torbica nudi botoks koji nije odobren u BiH. Prema državnom zakonu, pravno lice bi za ovo moglo biti kažnjeno do 100.000 KM, a odgovorna osoba do 10.000 KM (Fotoilustracija: Dženat Dreković / CIN, Eurohandball.com)

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu da nemaju informacije o neregistrovanim botoksima i filerima prisutnim na bh. tržištu i da niko nije prijavljivao neželjene reakcije ovih lijekova i preparata.

„Kroz legalne tokove distribucije lijekova i medicinskih sredstava ne smiju se naći neregistrovani proizvodi ovog tipa, jer se isti uvoze na osnovu potvrda o registraciji koje izdaje naša Agencija“, napisali su u odgovoru CIN-u, uz zaključak da su lijekovi koji su mimo dozvola prisutni na tržištu BiH stigli ilegalnim putem. „Neprovjerenog su kvaliteta, efikasnosti i bezbjednosti, mogu štetno uticati na zdravlje stanovnika.“

Državni zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima je predvidio kaznu do 100.000 KM za pravno lice koje u promet stavi lijek bez dozvole Agencije.

Ova institucija nema informacije da se „Botulex“ koristi u BiH, ali niko iz Agencije nije odgovorio na poziv novinara CIN-a da pred kamerom govori o ovom.

U procesu registracije farmaceutska kompanija ili ovlašteni zastupnik podnosi zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet. Potom stručnjaci ocjenjuju kvalitet, efikasnost i bezbjednost predloženog lijeka. Nakon pozitivne ocjene lijek dobiva dozvolu na pet godina.

Za legalnu nabavku i primjenu botoksa i filera potreban je ugovor s ovlaštenom apotekom ili veledrogerijom, pojašnjava dr. Musfaha Burgić. Sve se isporučuje uz odgovarajuću dokumentaciju i račune.

Botulinum toksin tip A je lijek neurotoksin koji privremeno blokira nervne impulse prema mišićima koji se tako opuštaju, a bore smanjuju. Osim toga, koristi se za liječenje migrena, strabizma, mišićnih spazama i pretjeranog znojenja.

Za razliku od botoksa, fileri nisu lijekovi, nego medicinska sredstva. Najčešće su bazirani na hijaluronskoj kiselini koja vezuje vodu pa se koži vraća volumen i elastičnost. Filerima se popunjavaju duboke bore, povećavaju usne te oblikuju konture lica. Oni djeluju mehanički − popunjavaju prostor ispod kože bez utjecaja na mišiće ili nervne završetke.

Zabrana samo na papiru
Novinari CIN-a su razgovarali sa nekoliko pacijentica koje su imale loša iskustva sa estetskim tretmanima, ali nijedna osim Azre nije htjela javno govoriti o tome. Bile su nesigurne, uplašene i nepovjerljive prema javnosti i institucijama pa nisu ni prijavljivale svoje slučajeve.

Kada su inspektori po Azrinoj prijavi bili u kontroli kod dr. Ismaila Siručića, nisu mogli naći prostor u kojem je obavljao estetske tretmane pa zbog toga ordinaciju nisu ni kontrolisali. U njihovom izvještaju se ne spominje botoks, a za serum su utvrdili da nije u njihovoj nadležnosti jer im je dr. Siručić rekao da nije u pitanju lijek već „kozmetičko sredstvo“.

Zabranili su mu apliciranje botoksa i filera i oglašavanje ovih usluga na društvenim mrežama dok ne ispravi utvrđene nepravilnosti.

No, tri mjeseca kasnije, dok je zabrana i dalje bila na snazi, novinari CIN-a su lako zakazali termin za korekciju bora kod doktora Siručića – na njegovoj Instagram stranici, a uz reklamu za usluge apliciranja botoksa i filera i dalje se nalazio broj njegovog telefona.

Otvoren i pristupačan u komunikaciji, objasnio je da radi u prostorijama „Plave poliklinike“ u Sarajevu, a na pitanje je bez zadrške odgovorio da godinama radi sa „Botulaxom“.

Haustor zgrade i vrata „Plave poliklinike” su otvorili dr. Siručić i njegova supruga Sabina Siručić. Termin je zakazan u 18h, sat po završetku radnog vremena Poliklinike i činilo se da u prostorijama nema nikog osim njih dvoje. Doktor Siručić je bio spreman da primi pacijenticu za botoks, a kada je shvatio da razgovara sa novinarima, promijenio je priču − služben i suzdržan rekao je da nije zakazao termin za botoks, već je tu da bi razgovarao i da mu inspekcija to nije zabranila.

Novinari su ga podsjetili da je tretman jasno dogovoren porukama, na šta je doktor Siručić rekao da može zakazati termin, ali da on ne radi estetske procedure. Na pitanje zašto koristi „Botulax”, tvrdio je da nijedno sredstvo „nije neregistrovano“ pa panično i zbunjeno pokušao objasniti da novinari mogu tvrditi da on radi samo ako ga vide sa iglom u ruci.

Dokor Siručić nije htio zvanično razgovarati sa novinarima CIN-a pred kamerom niti je odgovorio na kasnije upite. Susret je sumirao riječima da novinari mogu da kažu šta hoće, ali što se njega tiče, nisu ga zatekli u „Plavoj poliklinici”.

Stručnjaci za oblast estetske i hirurgije lica Musfaha Burgić, Alemko Čvorak i Amela Karabeg se slažu da je nezahvalno i teško popravljati tuđe greške koje su imale posljedice po pacijente (Foto: CIN)

Pred kamerom nisu htjeli pričati ni vlasnici „Plave poliklinike“, doktori Džemil i Senada Hujdurović. Umjesto toga je dr. Ahmed Hujdurović odgovorio e-mailom.

„Obavještavamo vas da dr. Ismail Siručić nije zaposlenik naše Ustanove, te da u istoj nije angažovan ni po kakvom drugom osnovu“, napisao je dr. Hujdurović, uz objašnjenje da su sa njim samo pregovarali o iznajmljivanju prostora, odnosno ordinacije. „(…) imenovani je očito zakazao konsultacije u periodu kada mu je prostor bio dat na raspolaganje za razgledanje u prisustvu naše medicinske sestre, o čemu smo od iste upoznati i što je upravo jedan od razloga zašto nije došlo do realizacije ugovora o iznajmljivanju prostora.“

Kontrola ovakvog tržišta ljepote skoro da i ne postoji, a inspekcije to pravdavaju nedostatkom zdravstvenih inspektora i činjenicom da ne postupaju kad nema prijava građana.

U Republici Srpskoj za dvije godine nisu zatekli nijednu nedozvoljenu uslugu davanja botoksa i filera.

U 2023. i 2024. godini inspektori u Kantonu Sarajevo su izdali zabranu rada za četiri subjekta koja nisu imala rješenje nadležnog Ministarstva. U jednom kozmetičkom salonu inspektori su zatekli filere i ampule lidokaina i adrenalina, namijenjenih za anesteziju. Salonu je izrečena kazna od 10 hiljada KM.

U Tuzlanskom kantonu su za četiri godine dva salona kažnjena novčano i zabranom rada jer je u njima obavljana neregistrovana zdravstvena djelatnost.

U ostalim kantonima nisu provjeravali salone i ordinacije.

Advokatica Sanela Gorčić smatra da je problem u tromosti inspekcijskog aparata, nedovoljnoj educiranosti inspekcija, neprijavljivanju i mogućnosti umanjenja novčane kazne. Nakon svega pojedinci i saloni nastave sa radom.

„Trebalo bi evidentirati takve osobe i prikazati u nekom registru“, kaže Gorčić.

Nalaze CIN-ovog istraživanja advokatica kvalificira kao djelo organizovanog kriminala. „To jeste, po mom mišljenju, svakako organizovani kriminal jer postoji među tim licima poznat kanal kupovine, distribucije, uvoza i prodaje. Da li će baš svaki pojedinac koji bude evidentiran u tim lancima imati status člana organizovane grupe, utvrđuje tužilac pri izradi optužnice“, kaže Gorčić.