Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Novi Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine dugo se čekao te je riječ o velikoj reformi koja traje nekoliko godina i koja je trebala, između ostalog, omogućiti neovisnost rada VSTV-a neovisnost rada i izbora sudaca, spriječiti sukob interesa i omogućiti proces kontrole imovinskih kartona, kazala je izvršna ravnateljica Transparency International u BiH Ivana Korajlić na okruglom stolu pod nazivom 'Novi Zakon o VSTV-u: Raskrsnica između struke i politike'.

- Nažalost, ono što smo vidjeli je jedan netransparentan proces izrade ovog zakona gdje je najveću ulogu preuzela zapravo izvršna vlast, gdje se nisu čuli glasovi pravosuđa i stručne zajednice. Nisu im bila omogućena prisustva radnim grupama i vidjeli smo zabrinjavajuće pokušaje da se stavi još više značaja na etničke kriterije pri izboru članova Vijeća, odnosno uvođenju regionalizacije što vodi ka još većim etničkim podjelama, upozorava Korajlić.

Podići ljestvicu odgovornosti

Isto tako, navodi kako nije osiguran ni integritet procesa izbora članova Vijeća te je mnogo toga ostavljeno na reguliranje podzakonskim aktima, za koje se ne zna kako će izgledati. Zbog svega toga ona tvrdi kako se stiče se utisak da se ovaj reformski proces pokušava iskoristiti da se zadrži ili omogući veća kontrola na određeni način nad radom pravosuđa. 

- To je ono što pokušavamo spriječiti osiguranjem jednog šireg dijaloga. Nisu za sada ispoštovane ni sve preporuke Venecijanskog povjerenstva, kaže Korajlić. Kaže da Vijeće ministara BiH može napraviti izmjene zakona u svakom trenutku, kada dođe na dnevni red, a mogućnost korekcija tih izmjena u parlamentarnoj proceduri je minimalna.

- Godinama govorimo o urušenom povjerenju u pravosuđe, upitnom integritetu pojedinih sudaca i tužitelja zato je neophodno da se revidira ovaj zakon, usvoji novi kako bi se podigla ljestvica odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija, poručila je Korajlić.

Odgovornost Ministarstva pravde BiH

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a, naglašava kako je početak izmjena ovog zakona bio netransparentan, pristan i tendenciozan, za što krivi pristup Ministarstvo pravde BiH.

- Moj stav je da Ministarstvo pravde svoj dio posla nije radilo transparentno i najboljoj vjeri. Nas su nastojali u potpunosti marginalizirati, materijale za sastanke smo dobivali dan uoči sastanka, svi ostali su dobili ranije. Značaj ovog zakona je neprocjenjiv, ovo je najvažniji zakon za pravosuđe. Kad sam shvatio u kom pravcu to ide već u proljeće sam pozivao profesionalnu zajednicu da se uključi u ovaj proces, kaže Lagumdžija. Dodaje da se profesionalna zajednica uključila, iako malo kasno. Međutim, ono što je danas u opticaju rezultat je pozitivnog pritiska na izvršnu vlast da ne smiju raditi šta žele.

Također kaže da je stava da bi Vijeće ministara moglo promijeniti ključne odredbe zakona i insistirati na regionalizaciji pri popunjavanju Vijeća.

Ima rezerve po pitanju broja članova Vijeća i smatra da je 20 članova previše te bi optimalno rješenje bilo da ostane na 15. Naglašava da bi se regionalizacijom prilikom popunjavanja Vijeća povećao politički utjecaj na pravosuđe.

Politika, a ne struka

Sudac Vrhovnog suda FBiH Goran Nezirović tvrdi kako nas dosadašnje iskustvo može naučiti da će smjer ovog zakona odrediti politika i to nije dobro.

- Ono što želim reći je da treba poslati poruku da ozbiljna reforma sudskog sustava još nije započela. Da bismo imali ozbiljnu reformu moramo imati ozbiljan strateški program, mi ga nemamo. On je mnogo kompleksniji i složeniji od usvajanja dva zakona koji se navode kao prioritet EU, a to je Zakon o sudovima i Zakon o VSTV-u, zaključuje Nezirović.