Mirovinski sustavi u oba entiteta u BiH suočavaju se s ozbiljnim rizikom dugoročne neodrživosti zbog sve nepovoljnijeg odnosa broja zaposlenih i umirovljenika. Nadležno federalno ministarstvo radi na mjerama za stabilizaciju sustava, dok ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da visoki doprinosi, dominacija neizravnih poreza i slaba povezanost javnog sektora s realnom ekonomijom dodatno ugrožavaju održivost mirovinskih fondova. Po podacima nadležnih institucija iz augusta ove godine, u FBiH bilo je 460.260 umirovljenika i 541.921 zaposleni. To znači da na 100 umirovljenika dolazi oko 118 zaposlenih - omjer 1:1,18. Godinu ranije, omjer je bio povoljniji - 1:1,21, odnosno 121 zaposlena osoba na 100 umirovljenika. 

Slični izazovi i trendovi prisutni su i u RS gdje se broj umirovljenika također povećava iz godine u godinu. Po podacima Fonda MIO RS, u kolovozu ove godine bilo je 292.114 umirovljenika, što je porast u odnosu na 286.565 iz kolovoza 2024. Službeni podaci o broju zaposlenih za kolovoz još nisu dostupni, ali prema statistici iz ožujka, broj zaposlenih iznosio je 289.328, dok je broj umirovljenika tada bio 283.280. 

Ovi podaci pokazuju da se i u RS-u kao i u FBiH, mirovinski sustav suočava s izazovima demografskih i ekonomskih kretanja. 

'Ne bude li bilo više radnika na jednog umirovljenika, bojim se da se mirovine onih koji danas rade neće moći isplaćivati, osim ako se entiteti ne budu zaduživali da bi isplatili mirovine, a to je najgora moguća opcija u ekonomiji koja postoji', kazao je za Fenu Pavlović. 

Kao jedno od mogućih rješenja, predlaže da se plaće zaposlenih u javnom sektoru vežu za prosječnu plaću radnika u privredi, čime bi se, kako navodi, političari i javni sektor izravno povezali sa stvarnim stanjem u ekonomiji. Također, smatra kako bi doprinosi na plaće trebalo da budu ograničeni na 50 posto, jer bi to, prema ekonometrijskim analizama, motiviralo poslodavce da prijavljuju pune plate i smanjilo sivu ekonomiju.

 'Kada biste danas bilo kog poslodavca anonimno pitali bi li isplaćivao punu plaću preko računa kad bi opterećenja bila 50 posto, odgovor bi bio pozitivan', smatra Pavlović. 

Na kraju zaključuje da trenutna politika visokih opterećenja na plaće i težnja vlasti da prikupe što više prihoda kroz poreze i doprinose, negativno utiče na razvoj gospodarstva i poslovnog ambijenta.