MIHAJLO Drapatij treći je zapovjednik ukrajinske vojske od početka ruske invazije prije gotovo pet godina. Njegovo imenovanje na čelo oružanih snaga vojnici su uglavnom pozdravili. Kao razlozi navode se njegova dob od 43 godine, što ga čini osjetno mlađim od prethodnika, i značajno ratno iskustvo koje stječe na bojištu još od 2014. godine.

Bivši glasnogovornik Kopnenih snaga, kojima je Drapatij ranije zapovijedao, izjavio je nakon imenovanja da se radi o osobi koja je dokazala sposobnost djelovanja u teškim situacijama i da gotovo nije čuo negativne komentare na njegov izbor, piše Deutsche Welle.

Manje mikroupravljanja, više odgovornosti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski imenovao je Drapatija nakon prosvjeda dijela građana protiv njegova prethodnika Oleksandra Sirskog. Kritičari su Sirskom prigovarali zbog pretjerano centraliziranog i autoritarnog stila zapovijedanja.

Vojni promatrači ističu da je Drapatij u prvih sto dana mandata već proveo niz promjena. Najvažnija se odnosi na drugačiji model zapovijedanja, koji uključuje manje mikroupravljanja s vrha i prepuštanje veće odgovornosti nižim zapovjednim razinama. Jurij Butusov, nekadašnji ratni izvjestitelj koji je danas vojnik, smatra da je to jedna od ključnih novosti. "Zapovjednici korpusa više ne moraju dva puta dnevno podnositi izvješća vrhovnom zapovjedniku. Pozitivno je to što se tako gubi manje vremena", kaže Butusov.

Promatrači također navode da Drapatij više pozornosti posvećuje operativnom planiranju na višim razinama. U Donbasu, gdje se vode najteže borbe, uspostavio je dvije velike vojne skupine sastavljene od više korpusa s ciljem poboljšanja koordinacije obrambenih operacija.

Te promjene primjećuju i kritičari Kremlja u Rusiji. Ruslan Levijev iz analitičke platforme Conflict Intelligence Team smatra da se utjecaj Drapatija najjasnije vidi u Donjeckoj oblasti, koja ostaje glavni cilj ruske vojske. Prema njegovim riječima, ruske snage u posljednjih mjesec i pol dana gotovo nisu ostvarile značajniji teritorijalni napredak na tom dijelu bojišta. Kao jedan od razloga navodi promjene u zapovjednoj strukturi ukrajinskih snaga koje brane područje Slovjanska i Kramatorska.

Usporavanje ruskog napredovanja
Ukrajinska vojska u međuvremenu je izvela i ograničen lokalni prodor na sjeveru Donbasa, u akciji koju je ukrajinska strana nazvala operacija "Vivaldi". Prema dostupnim informacijama, operacija je poremetila ruske planove za okruživanje Slovjanska i Kramatorska sa sjevera i prisilila ruske snage na prilagodbu. "Nakon promjena u vrhu vojske, Ukrajinci bolje koriste slabosti ruske vojske za uspješne napadne operacije", ocjenjuje Levijev i kao najbolji primjer navodi upravo operaciju "Vivaldi".

Prema različitim procjenama, Rusija od dolaska Drapatija na čelo vojske ukupno nije osvojila više teritorija nego što ga je Ukrajina u istom razdoblju uspjela vratiti pod svoju kontrolu. Takvu ocjenu prenose i neki proruski Telegram kanali. Ipak, većina vojnih analitičara upozorava da to ne predstavlja preokret na bojištu. Smatraju da su promjene koje je uveo Drapatij zasad prvenstveno znatno usporile rusko napredovanje. Veće ukrajinske protuofenzive i opsežnije oslobađanje okupiranih područja većina stručnjaka u ovom trenutku i dalje smatra malo vjerojatnima.

Prvih sto dana Mihajla Drapatija stoga se uglavnom ocjenjuje kao razdoblje reorganizacije i stabilizacije obrane. Ostaje otvoreno pitanje hoće li te promjene dugoročno omogućiti Ukrajini i značajnije ofenzivne uspjehe.