Privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti obiteljske medicine u Domu zdravlja Banja Luka zbog godišnjih odmora, odlazaka liječnika u mirovinu i upućivanja na specijalizacije, ponovo je otvorila pitanje kroničnog nedostatka doktora obiteljske medicine u RS, na koji zdravstvene ustanove i struka upozoravaju godinama. 

Dom zdravlja Banja Luka priopćio je da će izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti trajati najkasnije do 1. rujna, naglašavajući da dostupnost zdravstvene zaštite žiteljima neće biti ugrožena. Načelnica Službe obiteljske medicine Doma zdravlja Banja Luka Anastasija Stokanović navela je da je tijekom ljetnih mjeseci, zbog korištenja godišnjih odmora, odlazaka liječnika u mirovinu i upućivanja na specijalizacije, nemoguće održati dosadašnji obim rada. 

'Ove organizacijske mjere imaju za cilj da raspoloživi liječnici budu ravnomjerno raspoređeni u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju gradska, prigradska i seoska područja, kako bi se očuvao kontinuitet zdravstvene zaštite', navela je Stokanović. 

Istakla je da doktori obiteljske medicine rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz veliki broj pacijenata, obimnu administraciju i otežan rad u elektronskom zdravstvenom sustavu. Pacijentima je preporučeno da prije dolaska u ambulantu kontaktiraju timsku medicinsku sestru, koja će ih informirati o radnom vremenu njihove ili zamjenske ambulante, dok će rasporedi rada biti dostupni i na ulazima u ambulante te na internet stranici Doma zdravlja. Problem nedostatka kadra mogao bi dodatno biti izražen u narednom razdoblju. Prema podacima Doma zdravlja Banja Luka, ova ustanova će do kraja godine ostati bez još 11 doktora obiteljske medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista obiteljske medicine.

Istovremeno, interes mladih ljekara za ovu specijalizaciju je slabo. Na posljednjem natječaju bilo je raspisano deset specijalizacija iz obiteljske medicine, ali se prijavilo svega pet kandidata, dok za specijalizaciju iz urgentne medicine nije pristigla nijedna prijava.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci Ranko Škrbić kaže da mladi liječnici češće biraju kliničke specijalizacije. 

'Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi liječnici radije biraju, dok su manje zainteresirani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevlada, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju', poručuje Škrbić.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić za Fenu upozorava da se s istim problemima već suočavaju i druge lokalne zajednice. 'Koliko znam, i u Trebinju jedna ambulanta obiteljske medicine trenutno uopće ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente. To pokazuje da ovo nije problem samo Banje Luke', rekao je Mišić.   

On smatra da mladi ljekari izbjegavaju obiteljsku medicinu prije svega zbog slabijeg materijalnog položaja u odnosu na bolničke specijaliste. 'Doktori obiteljske medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 maraka veću početnu platu od doktora porodične medicine, pa je sasvim razumljivo zašto mladi biraju druge specijalizacije', rekao je Mišić.

Ocijenio je da bi država trebala učiniti obiteljsku i urgentnu medicinu atraktivnijim kroz veće plaće ili druge pogodnosti, podsjećajući da su pojedine europske zemlje, poput Rumunjske, uspjele vratiti dio ljekara koji su radili u inozemstva.