Predstavnici Koordinacije sindikata obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) prenijeli su s tiskovne konferencije nezadovoljstvo materijalno-pravnim statusom zaposlenih u školstvu te su najavili poduzimanje koraka s tim u svezi, uključujući i mogućnost podnošenja tužbi. 

Koordinacija četiri sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a obratila se na ovaj način javnosti nakon što je, kako je navedeno, Vlada HNŽ-a odbila zajednički sastanak na kojem bi se nastavilo razgovore o problemima u županijskom školstvu.

Prema riječima Edine Čomić, predsjednice Županijskog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNŽ-a, u Koordinaciji sindikata su vjerovali da će do isteka ove školske godine biti postignut dogovor sa županijskom Vladom.

Nezadovoljstvo

 - Dva su razloga ovoj konferenciji. Jedan je nezadovoljstvo uvjetima, a drugi to što smo dobili informaciju da se Vlada ne želi sastati s nama, iako su pregovori trajali od siječnja, iako nam se davalo nadu da ćemo načiniti aneks na Kolektivni ugovor kojim ćemo poboljšati položaj prosvjetnih radnika u našoj županiji, obrazložila je Čomić koja je iznijela i da je još prije više od mjesec dopisom zatražen sastanak s Vladom, prije svega s premijerkom i ministrom financija, budući da sastanke s resornim ministrom održavaju redovito. Iznijela je i podatak da je prosvjetni radnik u HNŽ-u, u trenutku kada je imenovana aktualna Vlada, imao plaću za 200 KM višu od prosječne federalne plaće, dok je plaća u osnovnom školstvu sada ispod federalnog prosjeka od 1.700 KM, kojega, kako kaže, neće dostići ni najavljenim povećanjem od 1. srpnja. 

- To je pravi pokazatelj onog što je za nepune tri godine ova Vlada napravila za djelatnike u obrazovanju. Mi jesmo potpisali aneks kada smo prekinuli štrajk i njime popravili neke stvari, no dogovor je bio da potom idemo na usuglašavanje nekih stvari koje druge županije imaju, a ne tiču se samo novca, dodala je Čomić te je kao netočne odbacila tvrdnje Vlade da je podignut standard prosvjetnih radnika. 

Navela je da su prosvjetari u HNŽ-u lani dobili povećanje od 8%, s tim da je smanjenjem doprinosa pet posto povećanja osigurala Vlada FBiH. Nadalje je ukazala i na problem isplate minimalnih plaća budući da one, kako je rekla, cijelu godinu nisu isplaćivane redovito. Stoga se tražilo da se takvim djelatnicima zaostatke isplati retroaktivno isplate, no odgovora nije bilo. Stoga ti će ljudi, vjerojatno, podići tužbe, rekla je Čomić i precizirala da je riječ o spremačicama i asistentima u nastavi. Iako nije izravno najavila mogućnost da prosvjetni radnici onemoguće početak iduće školske godine u predviđeno vrijeme, Čomić je kazala da je ova konferencija poziv Vladi ozbiljno shvatiti nezadovoljstvo prosvjetnih radnika. 

- Vjerojatno ćemo anketirati svoje članstvo o tome kako započeti iduću školsku godinu, dodala je te ukazala da je rak-rana ove županije to što ne postoji jedinstven pravilnik o prijemu radnika. 

Degradirana profesija

Predsjednik Županijskog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Edin Sarajlić rekao je da je uobičajen odgovor Vlade na zahtjeve prosvjetara bio da ne mogu korigirati proračun, već da će to biti učinjeno iduće godine, nakon čega bi se ista situacija ponavljala. 

- Oni apsolutno nemaju razumijevanja za naše probleme. Imam podatak da je županijski proračun od 2018. do 2026. godine povećan za 110%, s 210 na 441 milijun, a zabilježeno je nekih 45% povećanja plaće u prosvjeti. Da su naše plaće pratile povećanje proračuna, sada bi premašivale 2.000 KM, riječi su Sarajlića koji je lošu situaciju ilustrirao činjenicom da ima prosvjetnih radnika koji su po 15 godina radili na određeno, zbog čega se studenti koji završe pedagoški smjer radije odlučuju za druge profesije. 

- Od nekada izuzetno perspektivne profesije stvorili su ništa, u pravom smislu riječi. I ono što to neminovno povlači za sobom jest činjenica da obrazovanje nepovratno tone', rekao je Sarajlić, dok je Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u, ocijenio znakovitim to što je Vlada odgovor na zahtjeve sindikata dala u usmenom, a ne u pisanom obliku. 

- Kada s druge strane nemate sugovornika, rad vam je limitiran, izjavio je Miličević uz opasku da se naredni koraci sindikata Vladi, vjerojatno, neće svidjeti jer ona na opravdane zahtjeve školstva gleda kao trošak.