Uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini 4. listopada, gospodarska bi stvarnost, u interesu građana, trebala biti glavna tema izborne kampanje. Zasada je, međutim, ekonomija i na ovim izborima ostala sporedna tema, piše Deutsche Welle.

Dok su etnički identitet, ratno nasljeđe i međunacionalni odnosi ponovno u središtu političkih rasprava, gospodarstvo je, sudeći prema sadržaju kampanja i javnih nastupa političkih aktera, u predizbornoj kampanji za izbore u BiH i dalje uglavnom marginalizirano.

To ne znači da ekonomskih programa nema. Naprotiv, gotovo sve relevantne političke stranke imaju razrađene gospodarske dijelove svojih platformi. SDP BiH godinama zagovara izvozno orijentirano gospodarstvo, reformu poreznog sustava, rasterećenje gospodarstva od nameta te osnivanje fondova za istraživanje i tehnološki razvoj.

Stranka demokratske akcije (SDA) ovu je kampanju djelomično usmjerila na gospodarstvo kroz slogan „3x50“: 50 milijardi maraka investicija, 50 tisuća novih radnih mjesta te 50 posto veće plaće i mirovine.

Denis Bećirović, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, svoju kampanju temelji na borbi protiv nezaposlenosti, korupcije i siromaštva koje naziva „stvarnim protivnicima“, iako nijedno od tih područja nije u izravnoj nadležnosti funkcije za koju se kandidira. SNSD i SDS također obećavaju investicije, nova radna mjesta i snažnije gospodarstvo, ali bez konkretnijeg objašnjenja kako namjeravaju ostvariti zacrtane ciljeve.

Obećavaju mnogo, nude malo konkretnih odgovora

Problem nije u tome što gospodarskih obećanja nema na papiru, nego što za njih nema dovoljno prostora u političkoj raspravi. Čak i kada kandidati otvore teme plaća, obrazovanja ili investicija, javna se rasprava vrlo brzo vraća na pitanja političkog predstavljanja naroda, izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosa prema Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću te na neriješena pitanja iz ratne prošlosti.

-Ekonomske teme u izbornim kampanjama uglavnom služe kao dekor. Stranke obećavaju svašta, od većih plaća, preko mirovina i novih radnih mjesta, do investicija, ali rijetko nude jasne planove i objašnjenja odakle će osigurati sredstva za to, kaže za DW politolog iz Banje Luke Mladen Bubonjić.

On smatra da bi najveću korist građanima donijela odgovorna vlast koja bi smanjila korupciju i političku kontrolu nad javnim poduzećima, rasteretila gospodarstvo i ubrzala europske reforme.

-Dosadašnje iskustvo pokazuje da je mnogim političkim opcijama važnije vlastito blagostanje i raspodjela funkcija nego životni standard građana. Razlike među njima uglavnom se svode na pitanje kako žele upravljati javnim novcem i institucijama, upozorava Bubonjić.

Tko može donijeti gospodarski napredak?

U Bosni i Hercegovini teško je procijeniti koji bi politički scenarij mogao donijeti gospodarski prosperitet jer se zemlja suočava sa strukturnim problemima koji nadilaze same promjene vlasti. Složeni sustav upravljanja, tri razine vlasti, deset županija i entitetske podjele povećavaju troškove i usporavaju donošenje odluka.

Ono na što bi izborni rezultat ipak mogao utjecati jest tempo europskih integracija. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata krajem 2022., a Europsko vijeće u ožujku 2024. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore. No Europska komisija u izvješću za 2025. upozorila je da je reformski zamah oslabio i da je proveden tek ograničen broj reformi. Zbog toga je BiH već izgubila stotine milijuna maraka iz europskog Plana rasta.

Vlast koja bi ubrzala usklađivanje zakonodavstva s europskim standardima, posebno u području vladavine prava, javne nabave i borbe protiv korupcije, otvorila bi pristup fondovima i ulaganjima koja danas zaobilaze BiH zbog pravne nesigurnosti i političke nestabilnosti.

Građani nezadovoljni, ali bez većeg pritiska na vlast

-Nažalost, europske integracije uopće nisu tema koja je pronašla mjesto u ovoj izbornoj kampanji. Pojedini političari spominju ih čak i u negativnom kontekstu, nazivajući Europsku uniju 'trulom organizacijom' koja se raspada. Europski dužnosnici izloženi su uvredama i omalovažavanju pa su neki od donedavnih zagovornika europskog puta danas među najvećim euroskepticima, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Ona upozorava da se javnost, unatoč nezadovoljstvu životnim standardom, još uvijek teško mobilizira oko tih pitanja. 

-Građani na društvenim mrežama vrlo oštro kritiziraju vlastiti životni standard te visoke cijene hrane i energenata, ali to nije dovoljno da izvrše pritisak na političke stranke i od njih zatraže realna obećanja koja bi im mogla osigurati pristojniji život, smatra Topić.

Transparency International BiH kontinuirano prati zloupotrebu javnih resursa, sukobe interesa, javnu nabavu i financiranje izbornih kampanja. U njihovu su monitoringu već zabilježeni slučajevi obustavljenih postupaka koje je vodilo Središnje izborno povjerenstvo BiH protiv pojedinih stranaka zbog sumnji na zloupotrebu javnih resursa.

Tvornice se zatvaraju, a strategije nema

Takvi slučajevi dodatno potvrđuju ocjene analitičara da se javni resursi često koriste za očuvanje političkih pozicija, a ne za razvoj gospodarstva. 

-Njih nikada nije zanimao gospodarski i socijalni položaj građana. Postoji pravna nesigurnost za strani kapital i investicije i zato svi njihovi programi padaju u vodu, kaže analitičar Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Prema njegovim riječima, vlasti na državnoj i entitetskim razinama ostvarile su tek oko 20 posto programskih obećanja danih nakon izbora 2022. godine. 

-Tvornice se zatvaraju, građani ostaju bez posla, a dugoročne strategije nema. Zato od političara ne očekujem ništa, ali očekujem da se građani konačno oslobode straha i glasaju prema vlastitom uvjerenju, poručuje Šehić.

Zaključak koji proizlazi iz analiza i izbornih programa jest da u Bosni i Hercegovini ne postoji jasna podjela između „ekonomske“ i „nacionalne“ opcije. Sve veće stranke gospodarske poruke kombiniraju s etničkom mobilizacijom jer je upravo to i dalje jedan od najučinkovitijih načina osvajanja i zadržavanja vlasti.