Političke stranke u Bosni i Hercegovini do sada su na bilborde, oglašavanje u medijima i na društvenim mrežama te organiziranje predizbornih skupova potrošile oko 11,1 milion KM - pokazuju preliminarni rezultati monitoringa Transparency Internationala u BiH (TI BiH), koji je istovremeno evidentirao više od 2.850 primjera korištenja javnih resursa u predizbornom periodu.

Prema podacima predstavljenim danas u Sarajevu, najveće procijenjene troškove kampanje imao je SNSD – oko 1,8 miliona KM, slijede SDA sa 1,3 miliona, SDP BiH sa 1,1 milion te PSS s približno milion KM.

Kako navode iz TI BiH, najviše novca izdvojeno je za bilborde, oko šest miliona KM, dok je organizovanje predizbornih skupova koštalo približno 2,8 miliona, a oglašavanje u najvećim medijima 1,9 miliona KM. Na oglase putem kompanije Meta potrošeno je dodatnih oko 300.000 KM.

U TI BiH naglašavaju da je riječ o preliminarnim podacima koji još ne uključuju troškove oglašavanja i skupova u završnici kampanje. Procijenili su i da vrijednost promotivnih medijskih sadržaja koji su, prema njihovoj ocjeni imali karakter plaćene promocije, ali kao takvi nisu označeni, iznosi gotovo milion KM.

Poseban segment monitoringa odnosio se na prisustvo aktuelnih funkcionera i kandidata u programima javnih emitera. Na tri javna servisa TI BiH je evidentirao 2.176 objava za koje smatra da su svojim sadržajem promovirale stavove i politike aktuelnih zvaničnika, od čega je 64 posto zabilježeno na RTRS-u. Prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BiH, funkcioneri i kandidati SNSD-a imali su ukupno 1.382 pojavljivanja u informativnim emisijama RTRS-a, u trajanju od oko 28 sati.

Premijer Republike Srpske i kandidat na izborima Savo Minić, prema tom monitoringu, prikazan je 191 put u ukupnom trajanju dužem od pet sati, dok je njegov protukandidat Branko Blanuša evidentiran pet puta, u ukupnom trajanju od 69 sekundi, bez izbornih hronika.

Željka Cvijanović zabilježila je 101 pojavljivanje u trajanju od četiri sata i 17 minuta, dok emitovanje izjava Nebojše Vukanovića nije zabilježeno, a Marinko Božović prikazan je tri puta, ukupno 36 sekundi.

Na FTV-u je zabilježeno 26 posto, a na BHRT-u deset posto sadržaja koje je TI BiH svrstao u tu kategoriju. Na FTV-u su najviše prostora među aktuelnim funkcionerima dobili članovi SDP-a, zatim NiP-a i SDA, dok TI BiH navodi da na BHRT-u nije zabilježeno značajnije favoriziranje funkcionera jedne političke stranke.

Monitoring se posebno odnosio i na korištenje javnih resursa tokom izbornog perioda. Posmatrači TI BiH pratili su 72 događaja javnih institucija, a kandidati na izborima bili su prisutni na 77 posto tih događaja. U 35 posto slučajeva, prema njihovoj procjeni, upućivane su političke poruke.

U posljednja tri mjeseca evidentirano je više od 2.850 pojava koje je TI BiH okarakterizirao kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju.

TI BiH je Centralnoj izbornoj komisiji BiH do sada podnio 78 prijava koje obuhvataju 136 različitih pojava, uglavnom zbog sumnje na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju. Po tim prijavama CIK BiH je do sada političkim subjektima izrekao oko 271.000 KM sankcija.

Predstavnici TI BiH, međutim, ocijenili su da su sankcije najvećim dijelom izricane zbog preuranjene kampanje, dok su, prema njihovom stavu, izostale značajnije sankcije za zloupotrebu javnih resursa.

Iz CIK-a BiH ranije su podsjetili da član 7.2a Izbornog zakona zabranjuje korištenje javnih sredstava i resursa za vođenje kampanje ili sticanje političke koristi, uključujući korištenje službenog položaja i javne infrastrukture za promociju kandidata, kao i promociju političkih subjekata na događajima koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća.

U TI BiH posebno problematiziraju jednokratna budžetska davanja različitim kategorijama građana neposredno pred izbore. Do sada su evidentirali više od 78 miliona KM takvih davanja, uglavnom penzionerima, studentima, učenicima i drugim kategorijama stanovništva.

Smatraju da dio takvih isplata predstavlja indirektnu kupovinu podrške javnim novcem, dok je CIK, prema navodima TI BiH, prijave odbacivao uz obrazloženje da je riječ o redovnim ili planiranim davanjima.

Najveći pojedinačni iznos koji navode odnosi se na gotovo 47 miliona KM koje je Vlada Republike Srpske izdvojila za jednokratne pomoći penzionerima, studentima i učenicima. TI BiH navodi da sredstva nisu bila predviđena prvobitnim budžetom.

CIK je zaključio da u isplatama pomoći penzionerima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, dok su se tom stavu, prema TI BiH, usprotivila dva člana Komisije. Odluka o njihovoj prijavi koja se odnosi na oko 16 miliona KM pomoći studentima i učenicima još se očekuje.

Predstavnici TI BiH na konferenciji su kazali da problem vide u načinu na koji CIK tumači odredbe o zloupotrebi javnih resursa, navodeći da su pojedini slučajevi kažnjavani kada su aktivnosti promovirane na društvenim mrežama, dok sama podjela pomoći ili promocija infrastrukturnih projekata na terenu često nije sankcionirana.

Kao ilustraciju naveli su slučaj besplatnih vaučera za šminkanje maturantkinja u Istočnom Sarajevu, gdje je, prema njihovom tumačenju, kažnjena promocija aktivnosti na Facebooku i naloženo uklanjanje objave, dok distribucija samih vaučera nije zaustavljena.

Prema evidenciji na koju se poziva TI BiH, od prijava različitih subjekata koje su se odnosile isključivo na zloupotrebu javnih resursa, sankcija je do sada izrečena ministru finansija i trezora BiH Srđanu Amidžiću, dok je još nekoliko političkih subjekata kažnjeno u slučajevima u kojima je CIK utvrdio elemente i preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Monitoring TI BiH pokazao je i snažno intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Gotovo 60 posto evidentiranih slučajeva koje organizacija svrstava u zloupotrebe odnosilo se upravo na javne radove, a procijenjena vrijednost projekata otvorenih ili započetih u predizbornom periodu premašuje 745 miliona KM.

Evidentirana su i 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača, 57 slučajeva povećanja plata te 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija kojim su, prema ocjeni TI BiH, promovirani kandidati.

Iz TI BiH su ukazali i na probleme u postupanju CIK-a po prijavama, navodeći nedovoljno vremena za razmatranje pojedinih predmeta i ograničene kapacitete za obradu velikog broja prijava.

Također smatraju problematičnim promijenjenu praksu u vezi s inicijativama za pokretanje postupaka po službenoj dužnosti, jer podnosioci, prema njihovom tumačenju, više nemaju mogućnost žalbom osporavati odluku CIK-a i iznijeti dodatnu argumentaciju.

CIK je uoči kampanje javno upozorio sve nosioce izvršnih funkcija, mandata i kandidate da je korištenje javnih sredstava i resursa za političku promociju zabranjeno te najavio izricanje sankcija u skladu s Izbornim zakonom.

U evidentiranju mogućih izbornih nepravilnosti TI BiH-u su pomagali i građani, koji su putem aplikacije Reflektor poslali 111 prijava koje su se odnosile na korištenje javnih sredstava, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glas i korištenje djece u političkoj promociji, piše Fena.