Aktualna vlast u BiH najavljivala je povijesne iskorake i brže reforme. Uoči izbora podvlačimo crtu – od otvaranja pregovora s EU-om do izgubljenih milijuna i kolapsa BHRT-a, piše Deutsche Welle.

Kada je krajem 2022. i početkom 2023. godine formirana nova vlast na državnoj razini u Bosni i Hercegovini, najavljivana je nova era: brzi dogovori, odustajanje od blokada, fokus na gospodarstvo i povijesni iskorak prema Europskoj uniji. Uoči novih izbora 2026. osvrćemo se – što je od obećanja ispunjeno, a što je ostalo blokirano u političkim rovovima?

1. Put u EU: Povijesno zeleno svjetlo, pa naglo kočenje

Vijeće ministara BiH zabilježilo je svoj najveći politički uspjeh u ožujku 2024. godine, kada je Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Tome je prethodilo usvajanje nekoliko važnih dokumenata, poput Zakona o sprječavanju pranja novca i Zakona o sukobu interesa. Međutim, početni entuzijazam ubrzo je zamijenila nova blokada. Pregovarački okvir još nije usvojen, ime glavnog pregovarača nije usuglašeno, a ključni reformski uvjeti Europske komisije ponovo su na čekanju.

2. Plan rasta: Izgubljeni EU milijuni zbog unutarnjih blokada

Obrazlažući europske reforme, vlasti su obećavale brz pristup fondovima Europske unije iz Plana rasta za zapadni Balkan, teškima oko milijardu eura. Ipak, BiH je ostala jedina zemlja u regiji koja nije na vrijeme poslala potpunu Reformsku agendu. Zbog političkih sukoba oko nadležnosti i izostanka reformi, usuglašavanje je propalo, pa je BiH već nepovratno izgubila 108 milijuna eura, dok joj je daljnji višemilijunski iznos iz Plana rasta ozbiljno ugrožen.

3. Pravosuđe i borba protiv korupcije: Blokirane reforme i selektivna pravda

Iako je usvajanje izmjena Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) najavljivano kao ključni reformski iskorak, suštinska reforma pravosuđa ostala je blokirana prvenstveno zbog nemogućnosti dogovora o Zakonu o sudovima BiH i sjedištu Apelacijskog odjela. Paralelno s tim, vladavinu prava potkopava i kronično odsustvo rezultata u borbi protiv visoke korupcije, ali i pasivan odnos Tužiteljstva BiH prema procesuiranju negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Unatoč jasnim zakonskim odredbama i izričitim zahtjevima Europske unije o potrebi suočavanja s prošlošću, podignut je tek mali broj optužnica, čime je pravosudni sustav pokazao političku ranjivost i nespremnost da osigura dosljednu primjenu zakona.

4. Izborne i ustavne reforme: dogovor koji je ponovo morao nametnuti Schmidt

Politički čelnici najavljivali su povijesni kompromis o izmjenama Izbornog zakona BiH i provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava. Unatoč nizu sastanaka, partneri u vlasti nisu uspjeli pronaći zajednički jezik. Zato je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo takozvani „paket integriteta“, uključujući uvođenje novih izbornih tehnologija radi sprečavanja izbornih krađa, dok su sporne izmjene Izbornog zakona i presude Europskog suda ostali potpuno netaknuti.

5. Sigurnost, granice i borba protiv terorizma: Povratak na sivu listu unatoč parcijalnim zakonima

U sektoru sigurnosti i financijskog nadzora Vijeće ministara je početkom 2024. godine usvojilo Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, BiH se ubrzo ponovo našla pod pojačanim nadzorom („siva lista“) FATF-a i Moneyvala. Razlog je izostanak operativne primjene, kašnjenje pratećih propisa i neuspostavljanje registra stvarnih vlasnika tvrtki na nižim razinama. Sličan scenarij zabilježen je i kod kontrole granica. Iako su otvaranjem pregovora s FRONTEX-om napravljeni početni pomaci, puna operativna primjena i jačanje graničnih kapaciteta i dalje trpe zbog unutarnjih blokada i usuglašavanja nadležnosti.

6. Obrana i sigurnost: Raste proračun za plaće, modernizacija na čekanju dok se regija naoružava

Dok susjedne zemlje bilježe rekordna izdvajanja za moderne vojne sustave i opremu, obrambeni sektor u BiH uglavnom stagnira. Nominalno, proračun Ministarstva obrane BiH bilježi blaga povećanja, no ta sredstva se prvenstveno troše na pokrivanje troškova života i usklađivanje primanja vojnog osoblja. Suštinska modernizacija Oružanih snaga BiH, nabava prijeko potrebne opreme i kapitalna ulaganja odgađaju se iz godine u godinu uslijed političkih neslaganja oko NATO-integracija i prioriteta opremanja. Rezultat je nedostatak kapaciteta za ozbiljnije hvatanje koraka sa regionalnim i europskim sigurnosnim trendovima.

7. Javni servis pred gašenjem: Ignoriranje europskog uvjeta i sustavne krize

Iako formalno-pravno model prikupljanja radiotelevizijskih pristojbi i funkcioniranje medija ovise o entitetskim emiterima i entitetskim zakonima, osiguranje financijske održivosti i neovisnosti Javnog radiotelevizijskog sustava na razini države (BHRT) jedan je od ključnih prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH. Dok se BHRT suočava s prijetnjom potpunog gašenja i financijskim blokadama, Vijeće ministara nije ponudilo sustavno rješenje niti je medijsku održivost stavilo u vrh reformske agende. Prebacivanje odgovornosti na niže razine vlasti ili entitetske emitere (RTV Federacije BiH i RTRS) pokazalo je odsustvo političke volje da se zaštiti jedan od stupova demokratskog društva i ispuni izričit zahtjev iz Bruxellesa.

8. Tehnički pomaci i digitalizacija: Svakodnevne koristi u sjeni velikih blokada

Mimo velikih političkih tema, Vijeće ministara ostvarilo je određene operativne i tehničke rezultate koji donose direktnu korist građanima i gospodarstvu. BiH je pristupila Deklaraciji o roamingu između EU-a i zapadnog Balkana, čime je započet proces snižavanja cijena mobilnog interneta u inozemstvu. Također, uspostavljeni su mehanizmi za primjenu kvalificiranog elektronskog potpisa i digitalnih usluga preko agencije IDDEEA, dok je agencija BHANSA u potpunosti preuzela kontrolu nad cjelokupnim zračnim prostorom BiH.

9. Gospodarstvo i standard: Predizborne blokade na račun praznih novčanika

Dok se pitanje državne imovine i projekata poput Južne plinske interkonekcije aktivno koristi u predizborne svrhe, a rad institucija uvjetuje statusom stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, gospodarstvo ostaje u drugom planu. Prema podacima službenih agencija za statistiku, prosječna neto plaća u BiH jedva pokriva oko polovicu sindikalne potrošačke košarice koja je premašila 3.000 KM. U uvjetima izostanka sustavnih gospodarskih reformi na državnoj razini, građani se nose s rastom troškova života, dok se gospodarstvo suočava s kroničnim nedostatkom radne snage i odlaskom stanovništva.