Krajem siječnja, zaposlenici Hidroelektrane (HE) na Neretvi započeli su uklanjati otpad nakupljen uz branu Hidroelektrane Jablanica. Prema procjenama, riječ je o 500 kubnih metara plutajućeg nanosa, od čega je do sada uklonjeno približno 100 kubnih metara. Radovi su jedno vrijeme stali s obzirom na, kako je obrazloženo, tehničke preduvjete rada i količinu otpada. Nakon obilnih padalina u proteklom razdoblju, velike količine otpada nakupile su se uz branu HE Jablanica a većina ga je koncentrirana neposredno uz branu, dok je ostatak raspoređen duž čitave površine jezera. Iz podružnice HE na Neretvi su za BHRT kazali da su zbog rasta kote Jablaničkog jezera bili prinuđeni vršiti manipulaciju evakuacijskim tijelima klapnama na brani HE Jablanica.

- Zbog otvorenih preljevnih organa, rad na čišćenju akumulacije uz branu nije siguran i oprema za čišćenje plutajućeg nanosa je s brane HE Jablanica prebačena na branu HE Grabovica, kako bi se pristupilo čišćenju akumulacije HE Grabovica. Početak radova planiran je 10. veljače 2026. godine, obrazložili su, pak, iz JP 'Elektroprivreda BiH'.

Vlasnik ribogojilišta na Drežanki Enver Omerović kazao je za BHRT da kruti otpad nanosi veliku štetu ribljem svijetu. Naveo je da je prošle godine, nakon poplava, u ribnjaku imao više od 500 kubnih metara krutog otpada, kojeg je morao očistiti potpuno sam. Hidroelektrane, pojasnio je on, čiste samo smeće koje je do brane. 

- Te grane uđu u mrežu, pokidaju mrežu i onda imamo problem, pobjegne nam riba, imamo štetu koju se, onda, nema od koga naplatiti ako nije proglašena elementarna nepogoda. Ako jest proglašena, oni ti nešto malo plate, a ostatak ti sam, dodao je vlasnik ribogojilišta Omerović. 

Da je šteta za riblji svijet velika, suglasan je i potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca „Neretva 1933“ Neđad Selimotić, koji pojašnjava da se mlađ i sitnija riba može zapetljati u otpad, povrijediti se, a čime se smanjuje njen prirast. S druge strane, problem je što u tom otpadu definitivno ima i biljnog i životinjskog podrijetla, pa dolazi do truljenja i uginuća ribe.

- Bakterije koje se pojavljuju u tom trenutku, naprosto, troše kisik iz vode, a što značajno utiče na riblji fond. Riba je u tom slučaju troma, slabije se kreće, slabije se hrani i povlači se u dublje vode, pojašnjava Selimotić te apelira na sve koji mogu pomoći da se uključe i riješe taj problem. Dodao je i da bi hidroelektrane trebale češće čistiti otpad kako ne bi dolazilo do njegovog nakupljanja.