Rusija je zaglavila na ukrajinskom bojištu i uzvraća masovnim udarima na Kijev, dok u europskim prijestolnicama raste strah da bi predsjednik Vladimir Putin sljedeće mogao pokušati promiješati karte širenjem sukoba na Europu.

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, Rusija je uputila niz sve ratobornijih izjava protiv baltičkih država. Zaprijetila je bombardiranjem "centara za donošenje odluka" u Latviji, optuživši tu zemlju da pruža utočište ukrajinskim operaterima dronova, što su latvijske vlasti demantirale.

Prošlog tjedna u Litvi su se oglasile zračne uzbune, zbog čega se vlada morala skloniti u bunker nakon što su se sumnjivi ruski dronovi približili njenom zračnom prostoru iz Bjelorusije.

Rusko ministarstvo obrane također je objavilo adrese tvrtki u osam europskih zemalja koje navodno surađuju s Ukrajinom na proizvodnji dronova, upozoravajući na "nepredvidive posljedice" i "oštru eskalaciju" ako se vojna pomoć Kijevu ne zaustavi.

Strah od ruske eskalacije
Iako strahovi da bi Rusija mogla proširiti sukob na Europu nisu novi, nedavni događaji učinili su ih znatno prisutnijima. Nekoliko europskih dužnosnika nacionalne sigurnosti upozorilo je da bi Rusija mogla pokušati testirati jedinstvo NATO saveza napadom na jednu od baltičkih država, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili na teritorij saveza na Arktiku.

"Sigurnosna situacija u Europi pogoršala se u posljednja 24 mjeseca i vidimo da je ruska strana sklonija preuzimanju većih operativnih rizika u svojim hibridnim operacijama, koje uključuju i kinetičke elemente", izjavio je u intervjuu za The Wall Street Journal švedski ministar obrane Pål Jonson. "Svjesni smo da se moramo usredotočiti na jačanje naših sposobnosti odvraćanja i obrane od Rusa."

Nedavne prijetnje predsjednika Trumpa o povlačenju iz NATO-a i njegovi potezi za smanjenje američkih snaga u Europi potkopali su to odvraćanje.

Visoki europski dužnosnici strahuju da bi Rusija u sljedećih 12 mjeseci mogla vidjeti priliku za djelovanje, pogotovo jer naftni šok uzrokovan ratom u Iranu stvara dodatne političke nemire u Europi, jačajući krajnje desne stranke koje traže povratak kupnji ruskih energenata i prekid pomoći Ukrajini.

"Znamo da Rusija cilja na ugrožavanje cjelokupne europske sigurnosne arhitekture, stoga imamo sve razloge da budemo iznimno oprezni, da nastavimo podržavati Ukrajinu i, naravno, da nastavimo s naporima za ponovno naoružavanje Europe", rekao je Benjamin Haddad, francuski ministar za europske poslove.

U Francuskoj se sljedeće godine održavaju predsjednički izbori, a kandidat skloniji Rusiji ima značajne izglede za pobjedu.

Pat-pozicija i rat iscrpljivanjem
Obavještajni i vojni dužnosnici u nekoliko europskih zemalja navode kako nema naznaka da Rusija trenutačno premješta trupe ili opremu za napad na baltičke države ili bilo gdje drugdje izvan Ukrajine. Ipak, dodaju da će se Putin u nadolazećim mjesecima suočiti s teškim izborom zbog neumoljive matematike iscrpljivanja.

Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, više nego što Kremlj uspijeva regrutirati. Nastavak rata u Ukrajini ovim tempom uskoro će postati neodrživ bez prisilne mobilizacije - poteza koji Rusija nije povukla od jednokratne mobilizacije 300.000 vojnika 2022. godine. Takav bi korak imao goleme posljedice unutar i izvan Rusije.

"Ako pokrenete mobilizaciju samo za ovaj rat, šaljete signal da u njemu zapravo ne pobjeđujete", rekla je u intervjuu Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

"Tako dolaze do točke u kojoj moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je vrlo opasna točka. Naravno, nitko ne može zaviriti u Putinovu glavu, ali to bi mogla biti računica za daljnje poteze i promjenu linearnog tijeka ovog rata."

Trenutačna pat-pozicija na bojištu uglavnom je posljedica napretka i Ukrajine i Rusije u ratovanju bespilotnim letjelicama. Nekadašnja linija bojišnice sada je golema "zona smrti", široka desetak kilometara, gdje se svaki pokret brzo otkriva, a trupe u napredovanju bivaju uništene puno prije nego što stignu do neprijateljskih položaja.

Sve veća prednost Ukrajine u dalekometnim dronovima, omogućenih Starlinkom, znači da Kijev može gađati kamione u pokretu te skladišta goriva i streljiva više od 150 kilometara duboko u ruskoj pozadini, ozbiljno narušavajući logistiku iza prve crte.

Putinova računica za izlazak iz zastoja
"Rusija si ne može priuštiti nastavak rata na sadašnjem pravcu jer će se suočiti sa zamkom iscrpljivanja resursa", rekao je Oleksandr V. Danylyuk, predsjednik Centra za obrambene reforme u Kijevu i bivši ukrajinski obrambeni i obavještajni dužnosnik.

"To znači da će Putin morati eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja, uključujući nuklearnu ucjenu, ali bez stvarne uporabe nuklearnog oružja. A može i horizontalno, širenjem sukoba na druga područja dok istovremeno pokušava zamrznuti rat pod povoljnijim uvjetima."

Rusija je ovog mjeseca već provela iznenadne nuklearne vježbe koje su uključivale raspoređivanje bojevih glava u Bjelorusiju. Moskva je također upozorila da Kijev čeka val "sustavnih" teških bombardiranja, poput onih raketama i dronovima prošlog vikenda, te je pozvala strana veleposlanstva i građane da napuste glavni grad.

Putin, čiji vojni zapovjednici sada rutinski izmišljaju napredovanja na bojištu tvrdeći da kontroliraju gradove poput Kupjanska i Limana koji su i dalje u ukrajinskim rukama, ustraje na tome da je pobjeda na vidiku. "Situacija na bojišnici za oružane snage Ukrajine postupno prelazi iz teške i kritične u katastrofalnu", rekao je ovog mjeseca, pozivajući ukrajinske trupe da ne slijede naredbe "nezakonite, lopovske hunte" u Kijevu.

Unatoč izazovima na bojištu, ništa ne ukazuje na to da se Putinov strateški cilj - dominacija cijelom Ukrajinom i prekrajanje ravnoteže snaga u Europi - smanjio. "Rusija možda mijenja taktiku, ali nije promijenila svoju strategiju i ciljeve, i neće se zaustaviti sama od sebe", izjavila je Mariana Betsa, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova. "Njezine imperijalističke i revanšističke težnje ostaju."

"Ruski konačni cilje je uništenje Europske unije"
U ruskom službenom diskursu, koji je postao relativno pomirljiv prema SAD-u od Trumpovih izbora, Europska unija - koja sada pruža najveći dio podrške Ukrajini - prikazuje se kao nepomirljivi neprijatelj kojeg treba kazniti ili uništiti.

"Rusija Europsku uniju jasno vidi kao prijetnju svom sustavu vlasti, koji se temelji na represiji i strahu", rekao je u intervjuu Michael McGrath, povjerenik EU za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava.

"Njihov konačni cilj je uništenje Europske unije. I oko toga ne bismo smjeli imati iluzija jer oni ne žele veliki, moćan i ujedinjen demokratski blok na svom pragu."

Zabrinjavajuće je i to da su u nedavnim ratnim simulacijama ukrajinski timovi za dronove brzo porazili znatno veće jedinice NATO snaga.

Problem je što ruske trupe imaju usporedivo iskustvo i opremu za dronove te bi se vjerojatno puno bolje snašle protiv europskih vojski nego protiv Ukrajine, posebno ako SAD ne bi brzo pritekao u pomoć.

"Moramo računati da se Putin ponaša iracionalno i eskalacijski"
Da bi se upustila u takvu eskalaciju, Rusija bi prvo morala popuniti redove svoje vojske. "Mobilizacija je tehnički apsolutno izvediva; njihov mobilizacijski sustav je popravljen. Ali to bi stvorilo i ozbiljne unutarnje probleme i pritisak, što bi moglo dovesti do raznih zanimljivih ishoda. Za Putina bi to bila rizična odluka", rekao je Kaupo Rosin, direktor estonske vanjske obavještajne službe. "Problemi unutar Rusije počinju se gomilati: neuspjeh na bojištu, financijska situacija i ukrajinski dubinski udari koji utječu na gospodarstvo, ali i na ljude."

Švedski ministar obrane Jonson podsjetio je da su stotine tisuća ruskih muškaraca pobjegle iz zemlje nakon početka mobilizacije u jesen 2022., strahujući da će biti bačeni u ukrajinski "stroj za mljevenje mesa". "Kad je Putin zadnji put proveo mobilizaciju, došlo je do značajnog odljeva mozgova, a vidjeli smo i da je Putinova popularnost ozbiljno pala", rekao je.

Napad na NATO bio bi ozbiljna pogreška, dodao je Jonson: "Vrlo smo odlučni u tome da svaki pedalj teritorija Saveza ostane siguran."

Ideja o izlasku iz zastoja u Ukrajini širenjem rata na baltičke članice NATO-a mogla bi biti primamljiva, ali i opasna za Putina, rekao je Norbert Röttgen, visoki njemački zastupnik.

"To bi za Putina bio golem i dodatan rizik da, nakon neuspjeha protiv Ukrajine, jednostavno u vojni sukob doda još jednog vrlo snažnog protivnika", kazao je Röttgen. Ipak, dodao je, Putin je poznat po preuzimanju velikih rizika: "Unatoč mojim sumnjama, moramo računati s mogućnošću da se Putin ponaša iracionalno i eskalacijski.", piše index.hr.