Od noći na utorak izraelske trupe sve dublje ulaze u grad Gazu – rizičan manevar s vjerojatno strašnim posljedicama za stanovništvo i taoce. Koji su glavni akteri i što treba znati o toj operaciji?

Nakon višednevnih bombardiranja, Izrael je započeo svoju kopnenu ofenzivu na grad Gazu – unatoč svim upozorenjima, pa i onima od strane vlastitog vojnog vrha. Očekuju se teške borbe s Hamasom, koji mnoge zapadne države smatraju terorističkom organizacijom. Prema palestinskim podacima, samo do utorka ujutro ubijeno je najmanje 35 osoba. No, ofenziva ima dalekosežne političke i humanitarne posljedice.

Koliko je do sad grad Gaza bio pogođen izraelskom ofenzivom?
I u prošlosti je grad više puta bio meta izraelske vojske. Pritom su pogođene i školske zgrade, izbjeglički kampovi ili skloništa. Tako je Izrael krajem svibnja 2025. granatirao školu Fahmi al-Džardžavi, koja je tada služila kao izbjegličko sklonište. Prema palestinskim navodima, poginule su 33 osobe, a deseci su ozlijeđeni, uglavnom djeca, rekao je glasnogovornik palestinske civilne zaštite za agenciju AFP. Izrael je naveo da je udar bio usmjeren na palestinske teroriste.

Kao i u cijelom Pojasu Gaze, i u gradu Gazi infrastruktura je teško oštećena. Samo u gradu Gazi nastala je šteta od 7,29 milijardi američkih dolara, citirala je televizija Al Jazeera još u travnju 2024. izvještaj UN-a i Svjetske banke.

U rujnu je Institut UN-a za obuku i istraživanje (UNITAR) objavio izvještaj u kojem se govori o ukupno 36.611 oštećenih zgrada, od kojih je 8.578 potpuno uništeno.

Turska državna agencija Anadolu Ajansi citirala je krajem kolovoza 2025. s jedne UN-ove konferencije za medije podatak da su unutar Pojasa Gaze od sredine ožujka 796.000 ljudi izbjeglice. Oko 95 posto tih kretanja odnosi se na grad Gazu, rekla je UN-ova glasnogovornica Daniela Gross.

Koliko je Hamas još jak?
Prema podacima agencija, Izrael procjenjuje da se trenutno do 3.000 borbeno spremnih pripadnika islamističke terorističke organizacije nalazi u gradu. Njihov napad na Izrael 7. listopada 2023. pokrenuo je rat u Pojasu Gaze.

U intervjuu za Deutsche Welle početkom rujna 2025., vojna stručnjakinja Marina Miron s londonskog King’s Collegea izjavila je da je teško točno procijeniti snagu Hamasa. No, organizacija i dalje drži kontrolu nad gradom, a borba će vjerojatno biti teška i krvava. „Ovo će biti izuzetno teška operacija“, rekla je Miron. „Jer Hamas više nema što izgubiti.“ Preostala gradska infrastruktura – posebno visoke zgrade i uske ulice – mogla bi grupi pružiti taktičku prednost.

Židovsko-američka lobistička organizacija J-Street u jednom dokumentu od 2. rujna 2025. govori o znatnom slabljenju Hamasa. Prije početka rata vojno krilo organizacije imalo je oko 30.000 boraca, organiziranih u pet brigada i 24 bojne. Prema izraelskim oružanim snagama (IDF), do 23.000 tih boraca je ubijeno, a 20 bojni razbijeno.

Hamas se, navodi J-Street, transformirao iz paravojne organizacije u decentraliziranu gerilsku skupinu. Unatoč velikim gubicima, navodno je uspio regrutirati do 30.000 novih boraca – no većinom bez vojne obuke.

Što ofenziva znači za stanovništvo?
Gotovo svi od oko dva milijuna stanovnika Gaze već su, prema UN-u, tijekom gotovo dvogodišnjeg rata morali bježati, mnogi i više puta. Sada opet stotine tisuća ljudi moraju pobjeći, a već uništen grad mogao bi, prema procjenama UN-a, zbog postavljenih mina postati „praktički nenastanjiv“.

Prema izraelskim vojnim podacima – stanje u utorak prijepodne – već oko 40 posto civila napustilo je grad. Vojska je, prema agencijskim navodima, pozvala stanovništvo da ode u tzv. humanitarnu zonu na jugu Pojasa Gaze. No i ondje je u prošlosti bilo smrtonosnih napada.

Edouard Beigbeder, regionalni direktor UNICEF-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku, upozorio je u utorak na „pogubne posljedice za više od 450.000 djece“ koja su ionako već traumatizirana i iscrpljena. Još krajem kolovoza UN i druge humanitarne organizacije po prvi put su za administrativno područje Gaza, u kojem se nalazi i grad Gaza, proglasile stanje gladi.

Što ofenziva znači za izraelske taoce?
Životi talaca dodatno su ugroženi kopnenom ofenzivom. Tako je krajem kolovoza Jerusalem Post citirao Abu Obeidu, tadašnjeg glasnogovornika vojnog krila Hamasa, kojega je u međuvremenu ubila izraelska vojska, riječima da se izraelski taoci drže zajedno s njihovim borcima u istim opasnim uvjetima u borbenim područjima. Pod „borbenim područjima“ mislio je na grad Gazu.

I UN-ova posebna izvjestiteljica za okupirana palestinska područja, Francesca Albanese, smatra da ofenziva ugrožava živote talaca. „Stalni napad kako bi se zauzeli posljednji ostaci Gaze neće ugroziti samo Palestince, nego i preostale izraelske taoce“, rekla je sredinom rujna na UN-ovoj konferenciji za medije u Ženevi.

Kako se o ofenzivi raspravlja u Izraelu?
Forum obitelji izraelskih talaca koje Hamas drži u zatočeništvu izrazio je veliku zabrinutost zbog izvještaja o noćnoj ofenzivi na grad Gazu. Nakon 710 noći u rukama terorista, „ova bi noć mogla biti posljednja za taoce“, stoji u priopćenju Foruma obitelji koje je prenijela agencija dpa.

I među ostatkom izraelskog stanovništva raste kritika rata u Gazi i planova premijera Benjamina Netanyahua. U više navrata izbili su masovni prosvjedi, posljednji prije otprilike tjedan dana ispred Netanyahuove rezidencije u Jeruzalemu. Tisuće ljudi pozvale su ga da postigne dogovor s Hamasom, i zbog straha za živote svojih najbližih u slučaju zauzimanja grada Gaze.

U Izraelu traže prekid varte i povratak talaca - manje ih zanima sudbina PalestionacaFoto: Tania Kraemer/DW
Prema aktualnim anketama neovisnog Izraelskog instituta za demokraciju (IDI), sada oko dvije trećine izraelskog stanovništva podupire sporazum kojim bi se oslobodili svi taoci u zamjenu za prekid borbi i potpuno povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze. Većini ljudi pri tome je, prema IDI-ju, najvažnije pitanje sudbine talaca i vlastitih vojnika – a manje situacija Palestinaca.

Kako reagira arapski svijet?
Arapski svijet reagira uglavnom suzdržano. U ponedjeljak ovog tjedna održan je u Dohi summit arapskih i islamskih čelnika. Pojedini šefovi vlada izrazili su se vrlo kritički o izraelskom djelovanju u Gazi. Domaćin summita, katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al Thani, otišao je čak toliko daleko da je optužio Izrael za navodni genocid – optužbu koju Izrael oštro odbacuje. A egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi nazvao je Izrael čak i „neprijateljem“ – bez obzira na mirovni ugovor koji su Izrael i Egipat potpisali 1979.

No na tako oštre izjave nisu se odlučili svi političari prisutni u Dohi. U završnoj se deklaraciji traži da se „poduzmu sve moguće pravne i učinkovite mjere kako bi se Izrael spriječio u nastavku svojih akcija protiv palestinskog naroda“. Osim toga, poziva se „sve države“ da „preispitaju diplomatske i gospodarske odnose s Izraelom“ i pokrenu pravne postupke protiv te zemlje.

Nije isključeno da bi pojedine države mogle poduzeti dodatne korake, rekao je Philipp Dienstbier, voditelj Regionalnog programa za Zaljevske države Zaklade Konrad Adenauer (KAS), nedavno u intervjuu za DW. On je posebno spomenuo Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein. Obje su države prije nekoliko godina potpisale sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, tzv. Abrahamske sporazume. „Ipak, Abu Dhabi i Manama vjerojatno nisu spremni primjenjivati te sporazume pod svaku cijenu“, kaže Dienstbier, piše DW.