Raspravom o predloženom dnevnom redu, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nastavio je u četvrtak još u travnju prekinutu 16. sjednicu. Naime, na dnevnom redu koji je bio predložen za nastavak sjednice, nije se našlo nekoliko točaka koje su bile na ranijem dnevnom redu te sjednice, među kojima su i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, čiji je predlagatelj izaslanik Džemal Smajić (SBiH), te Prijedlog zakona o izmjeni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagatelj Zastupnički dom Parlamenta BiH.

Pojedini izaslanici su tijekom rasprave zahtijevali da se ta dva prijedloga zakona vrati na dnevni red sjednice.

 Tako je neovisni izaslanik Zlatko Miletić pitao članove Kolegija Doma kako je i zašto moguće izbaciti točke dnevnog reda na raspravu o kojima se čeka mjesecima.

Izaslanik Džemal Smajić (SBiH) rekao je da je bio šokiran vidjeti da je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u OS BiH, koji je prošao sve komisijske faze, skinut s dnevnog reda.

osobito u svjetlu velikog zanimanja pripadnika OS BiH koji ove godine navršavaju 40 godina starosti a koji će ove godine ostati bez posla. Smajićevim je prijedlogom, naime, predviđeno starosnu granicu služenja vojnog roka vojnicima povećavati s 40 na 45 godina. 

Prema ocjeni izaslanika Nenada Vukovića (PDP), na sceni je potpuno dezavuiranje javnosti, iskrivljivanje činjenica. I on je traži obrazloženje za, kako ga je nazvao, vanposlovničko postupanje Kolegija koje je prisutno već duže vremena prilikom zakazivanja sjednica, utvrđivanja dnevnog reda, tj. njegovih izmjena, te opće samovolje Kolegija. Predsjedatelj Kluba Bošnjaka Šefik Džaferović (SDA) također je stava da je dio Kolegija pokazao da je spreman grubo kršiti Poslovnik kako bi stvari u tom Domu parlamenta izgledale onako kako taj dio Kolegija misli da trebaju izgledati. Poručio je i da neće dozvoliti da svojom šutnjom konvalidira sve što je suprotno Poslovniku i što se desilo u tom Domu. S tim u svezi je podsjetio da je 16. sjednica prekinuta onda kada Kolegij u dnevni red nije uvažio zahtjev grupe izaslanika da točke koje se tiču smjena stavi na početak dnevnog reda. - Nema opravdanja ni za skidanje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, predlagatelj kojeg je Zastupnički dom BiH, kazao je Džaferović.

HDZ BiH povukao prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH

HDZ BiH je, uoči nastavka 16. redovite sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, povukao prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH a ta je odluka donesena na sastanku Kolegija tog Doma a na inicijativu Dragana Čovića, predsjednika te stranke i drugog predsjedatelja Doma naroda BiH. Čović je tijekom rasprave napomenuo da je hrvatski narod brutalno već četiri puta u Predsjedništvu BiH doživio imati dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH jer se tako opredijelio bošnjački narod, kao brojniji u izbornoj jedinici FBiH.

 - Podsjetiti ću da Ustav BiH ima u osnovi, kao natkrovljujuću ustavnu kategoriju, konstitutivnost naroda. To je izravan udar na Ustav BiH. Što bi značilo da tamo gdje se štiti kolektivna prava u BiH, a to su domovi naroda, članovi Predsjedništva BiH, treba računati da ćemo se mi izboriti imati legitimne predstavnike hrvatskog naroda, što god tko o tome mislio, poručio je Čović te odbacio da to nije razlog iz kojeg je Izborni zakon u četvrtak skinut s dnevnog reda. 

- On je završio jednu svoju proceduru kad je u pitanju rasprava po kojoj ćemo proceduri raspravljati o Izbornom zakonu kojeg je predložio HDZ BiH. To je najmanji dio Izbornog zakona koji ćemo predlagati. Tiče se samo članova Predsjedništva BiH. To je bio minimum samo da pokažete javnosti kako razmišljate o onome kada javno govorite da nije dobro Hrvatima birati članovi Predsjedništva BiH. No, kada treba praktično to uraditi, onda izrijekom svi nastupate na isti način, poručio je Čović i najavio da će se taj zakonski prijedlog naći na dnevnom redu kada dođe vrijeme i kada bude stvoreno političko ozračje za to. 

- U žurnoj proceduri to ćemo izglasati. Do tada ćemo se boriti političkim sredstvima, sukladno Ustavu, zakonima i Poslovniku, istaknuo je Čović uz najavu da će HDZ BiH nastaviti odlučno inzistirati na izmjenama Izbornog zakona jer bez njih nema ravnopravnosti Hrvata koji žive u BiH a, slijedom toga, ni stabilne države. Izaslanik Džemal Smajić (SBiH) optužio je Čovića i  HDZ BiH da opstruiraju usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona jer, kako je naveo, time žele to pitanje držati u stalnom fokusu i tako voditi stranačku kampanju za Opće izbore naredne 2026. godine. Izaslanik Ilija Cvitanović (HDZ 1990.) istaknuo je, pak, da su izmjene Izbornog zakona interes svih Hrvata, a ne samo Čovića i HDZ-a BiH. 

- To je stav svih Hrvata u BiH i nije maltretiranje stalno o tome govoriti, poručio je Cvitanović i upozorio da će ignoriranje te činjenice samo prouzročiti daljnju stagnaciju u BiH, dok je jedini način da se zemlju gradi puno poštivanje prava svih konstitutivnih naroda. 

Nakon što je njegov prijedlog izmjena i dopunama Izbornog zakona BiH skinut s dnevnog reda sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, oporbeni izaslanik iz RS-a Nenad Grković obratio se medijima te ustvrdio da su prekršena pravila. Podsjetivši da je njegov prijedlog prošao proceduru u Zastupničkom domu BiH te da je pozvan na ovu sjednicu Doma naroda BiH obrazložiti svoj prijedlog, Grković je ustvrdio i da je, iz nekog čudnog razloga, van svih pravila i Poslovnika tog doma, njegov prijedlog skinut s dnevnog reda. Pojasnio je i da se nije radilo o redovitoj, već o nastavku ranije prekinute sjednici, zbog čega ni dnevni red nije mogao biti izmijenjen bez obrazloženja. Kako je podsjetio, i prošli je put sjednica prekinuta upravo zbog nedolaska, prije svega predstavnika HDZ-a BiH, jer nisu željeli nastaviti raspravu o Izbornom zakonu. Kaže da mu je rečeno da je predlagatelj povukao prijedlog s dnevnog reda, što kategorično odbacuje kao netočno. 

- Usvojili smo izmjene koje se tiču primjene suvremenih tehnologija na izborima 2026., što je s velikim brojem glasova prošlo u Zastupničkom domu. Danas nas kolege prozivaju da prihvaćamo sve što nametne visoki predstavnik, što nije točno. Evo, danas smo tražili priliku raspravljati no nismo je dobili, istaknuo je Grković.

Prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih stranaka bez potrebne podrške

Dom naroda Parlamenta BiH nije, pak, usvojio načela Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih stranaka, čiji je predlagatelj izaslanik Zlatko Miletić. Za predloženi zakon glasovao je jedan izaslanik, 12 ih je bilo protiv, dok je jedan bio suzdržan. Ovaj prijedlog predviđa brisanje odredbe kojom je propisano da se političku stranku može financirati iz proračuna BiH te iz entitetskih, županijskih te iz proračuna Brčko Distrikta BiH, te proračuna drugih jedinica lokalne uprave i samouprave, sukladno zakonu.

 - Uzimajući u obzir činjenicu da blizu 20% građana BiH, pripadnika svih naroda i nacionalnih manjina, živi na granici siromaštva te da gotovo 50% stanovništva bukvalno preživljava, neprimjereno je i sramno da se u tako teškoj ekonomskoj, društvenoj i socijalnoj situaciji za 20 godina iz proračuna svih administrativnih nivoa u BiH za financiranje političkih subjekata potroši oko 400.000.000,00 KM ili, u prosjeku, godišnje oko 20.000.000,00 KM, obrazloženje je Miletića koji je ukazao da bi se tim novcem moglo, u cilju borbe protiv siromaštva, otvoriti najmanje 20.000 radnih mjesta niske akumulacije.

Dom naroda BiH je podržao načela Prijedloga zakona o dopunama Zakona o administrativnim pristojbama, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH. Taj je Prijedlog u funkciji je realiziranja preporuka Ureda za reviziju institucija BiH i unaprjeđenja praćenja naplate carinskih dažbina i administrativnih pristojbi a njegovo je donošenje inicirala Uprava za neizravno oporezivanje BiH u cilju adekvatnije naplate i kontrole naplate administrativne pristojbe te olakšavanja obveznicima uplate pristojbe po svakom predmetu. Dopunom Zakona se omogućava i da prinudnu naplatu pristojbi provodi Sud BiH.

Podržana načela Prijedloga zakona o dopuni Zakona o PDV-u

Na sjednici su podržana načela Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) BiH, predlagatelj koje je izaslanik Želimir Nešković (SDS), a koji je obrazložio da predloženi zakon predviđa dodavanje novog članka Zakona koji definirana da se na određene proizvode i usluge obračunava nultu stopu PDV-a. To su sve vrste kruha; sve vrste mlijeka, maslac i ostali mliječni proizvodi, mlijeko za bebe i dječja hrana za dojenčad izrađena od mlijeka, te lijekovi i pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala. Nultu stopu PDV-a bi se primjenjivalo i na stočnu hranu bez koncentrata; sjemena i sadni materijali, te učila, informacione i komunikacione tehnologije za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Nešković je dodao da se tim zakonom želi zaštititi najugroženiji siromašni sloj stanovništva te iznio i podatak da bi, prema određenim izračunima, ovime jedna prosječna obitelj godišnje uštedjela između 1.500 i 2.000 KM.