Potrošačka inflacija u Kini u siječnju je porasla manje od očekivanja, dok se deflacija proizvođačkih cijena nastavila, što upućuje na trajne deflacijske pritiske u uvjetima izostanka snažnijih poticajnih mjera.

Indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 0,2% na godišnjoj razini, prema podacima kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku, što je ispod prognoze ekonomista od 0,4%. Usporedbe radi, u prosincu je zabilježen rast od 0,8%, najviši u gotovo tri godine.

Na mjesečnoj razini cijene su također porasle za 0,2%, dok su analitičari očekivali rast od 0,3%. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene hrane i energije, iznosila je 0,8% na godišnjoj razini, usporivši u odnosu na 1,2% u prosincu.

Istodobno, indeks proizvođačkih cijena (PPI) pao je 1,4% u odnosu na prošlu godinu. Iako je to blaži pad od očekivanih 1,5% i poboljšanje u odnosu na prosinačkih -1,9%, pokazuje da su pritisci na proizvođače i dalje prisutni. Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene porasle su 0,4%, četvrti mjesec zaredom, djelomično potaknute rastom globalnih cijena zlata.

Ekonomisti upozoravaju da sezonski čimbenici otežavaju tumačenje podataka. Zhiwei Zhang iz Pinpoint Asset Managementa ističe da je vrijeme obilježavanja Lunarne nove godine — koja je ove godine u veljači, a lani u siječnju — iskrivilo usporedbe. Slično mišljenje dijeli i Zavier Wong iz eTora, koji smatra da je smislenije promatrati siječanj i veljaču zajedno.

DeflacijaDeflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opć... proizvođačkih cijena traje dulje od tri godine i pritišće profitabilnost tvrtki, koje se suočavaju sa slabom domaćom potražnjom i trgovinskim napetostima. Ipak, kinesko gospodarstvo prošle je godine poraslo 5%, u skladu sa službenim ciljem, zahvaljujući snažnom izvozu na tržišta izvan SAD-a.

Borba s deflacijskim pritiscima
Od kraja pandemije Kina se bori s deflacijskim pritiscima, dugotrajnim padom tržišta nekretnina i nesigurnim izgledima na tržištu rada. Vlasti pokušavaju obuzdati cjenovne ratove u industrijama pogođenima prekomjernim kapacitetima, gdje višak ponude tjera tvrtke na snižavanje cijena.

Prema Chetanu Ahyi iz Morgan Stanleyja, kreatori politika i dalje daju prednost investicijama kao glavnom pokretaču rasta, dok poticanje potrošnje vide kao kratkoročno rješenje koje povećava javni dug.

Deflacijski pritisci i pad cijena nekretnina smanjili su omjer fiskalnih prihoda i BDP-a za 4,8 postotnih bodova od 2021., na 17,2%. Istodobno, omjer javnog duga i BDP-a porastao je za 40 postotnih bodova od 2019., dosegnuvši 116% u 2025. godini. Unatoč tome, i dalje je niži od omjera američkog saveznog duga, koji iznosi 124% BDP-a, piše Financa.