Američki predsjednik Donald Trump obećao je Amerikancima isplatu čekova od 2000 dolara kao povrat od carina već sljedeće godine, budeći nadu u financijsku injekciju za milijune građana koji se bore s troškovima života, piše index.

"Uberemo stotine milijardi dolara od carina. Izdavat ćemo dividende... vjerojatno sredinom sljedeće godine, u iznosu od tisuća dolara za pojedince s umjerenim i srednjim primanjima", najavio je Trump. No, unatoč predsjednikovim uvjeravanjima, stručnjaci upozoravaju na goleme, možda i nepremostive prepreke koje stoje na putu tom obećanju, piše CNN.

Računica jednostavno ne štima
Najveća prepreka Trumpovom planu je jednostavna matematika. Iako carine donose značajan prihod državnoj blagajni - prema procjenama Porezne zaklade, riječ je o 158,4 milijarde dolara u 2025. i dodatnih 207,5 milijardi u 2026. godini - to nije ni približno dovoljno za pokrivanje troškova isplate dividendi.

Porezna zaklada analizirala je tri moguća modela isplate, a svaki od njih koštao bi više od ukupnog prihoda od carina. Primjerice, čak i najskromniji scenarij, koji bi obuhvatio samo porezne obveznike s prihodima do 100.000 dolara, koštao bi gotovo 280 milijardi dolara.

To je 121 milijardu više od projiciranih prihoda za ovu godinu. Najskuplja varijanta, koja bi uključivala sve građane, supružnike i uzdržavane članove, dosegla bi vrtoglavih 607 milijardi dolara.

Problem je i u tome što je Trumpova administracija već namijenila prihode od carina za pokrivanje troškova drugih poreznih i proračunskih stavki. "Ovo je kao čarobno stablo novca kojem se okrećete kad god zatrebate novac. Naravno, to nije stvarnost", slikovito je objasnio Scott Lincicome iz Instituta Cato.

Politička prepreka u Kongresu
Drugi veliki problem je što bi isplatu dividendi morao odobriti Kongres, a trenutno je vrlo neizvjesno postoji li za to dovoljno glasova. Mnogi zastupnici, posebno oni zabrinuti zbog rastućeg javnog duga, već su nevoljko podržali predsjednikov paket poreznih olakšica, a novi golemi trošak samo bi produbio njihovu zabrinutost.

Nacionalni dug SAD-a, koji je u siječnju 2024. premašio 34 bilijuna dolara, do kraja prošlog mjeseca narastao je na 38 bilijuna. "Smatram iznimno nevjerojatnim da će republikanski proračunski jastrebovi jednostavno pristati na trošenje dodatnih 300 do 600 milijardi dolara", rekao je Lincicome.

Stimulans koji bi se mogao obiti o glavu
Nema sumnje da bi mnogi Amerikanci pozdravili ček od 2000 dolara dok se suočavaju s visokim cijenama u trgovinama i rastućim troškovima života. Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi takva mjera mogla imati suprotan učinak i dodatno pogoršati inflaciju.

Problem leži u tome što bi dodatni novac u rukama potrošača naglo povećao potražnju, a kao što je nedavna inflatorna kriza pokazala, poticanje potražnje bez povećanja ponude dovodi do rasta cijena. Ironično, mnogi republikanci su za visoku inflaciju krivili upravo stimulativne čekove koje je dijelila administracija Joea Bidena 2021. godine, što bi im sada moglo otežati podršku sličnoj mjeri.

Čak i neki ekonomisti bliski Trumpu izražavaju skepticizam.

"Slanje čekova ljudima loš je način za poticanje gospodarstva", izjavio je za CNN Stephen Moore, bivši Trumpov ekonomski savjetnik.

"Ako postoji višak prihoda od carina, trebao bi se iskoristiti za opće smanjenje poreza na dohodak. Stimulativni čekovi samo potiču inflaciju."

Pravna bitka pred Vrhovnim sudom
Uz proračunske, političke i ekonomske prepreke, postoji i ona pravna. Većina sudaca Vrhovnog suda tijekom nedavnih usmenih argumenata izrazila je sumnju u zakonitost Trumpovog korištenja izvanrednih ovlasti za nametanje globalnih carina.

Prema procjenama Porezne zaklade, carine koje bi sud mogao proglasiti nezakonitima čine oko 75% ukupnih novih prihoda. "Ako Vrhovni sud presudi da je većina carina nezakonita, to bi moglo potpuno poremetiti plan o povratu novca građanima", istaknula je Erica York iz Porezne zaklade.

Jedan scenarij u kojem Trumpovo obećanje ipak postaje stvarnost
Unatoč svemu, postoji jedan mračan scenarij u kojem bi Trumpovi čekovi od 2000 dolara mogli postati stvarnost - ako postanu nužnost. U slučaju da se stanje na tržištu rada drastično pogorša i stopa nezaposlenosti značajno poraste, Bijela kuća bi mogla tvrditi da su izravne isplate građanima ključne za sprječavanje recesije ili ublažavanje njezinih posljedica.

"Gotovo kao da se ne bismo trebali nadati da će se stimulativni čekovi dogoditi", rekao je Ed Mills, politički analitičar iz tvrtke Raymond James. "Jer to bi bio znak da nešto ozbiljno nije u redu. Ovo je alat koji se koristi samo u hitnim slučajevima, poput razbijanja stakla u nuždi."