Francuska i Njemačka predložile su uoči summita EU-Zapadni Balkan, održanog koncem proteklog tjedna u Tivtu, non-paper u kojem predlažu postupnu integraciju zemalja jugoistoka Europe te Moldavije, kao i pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i nadalje temeljio na zaslugama. 

Zamisao novog modela ubrzanja europskog puta zemalja kandidatkinja za članstvo u EU je da države regije Zapadnog Balkana, uključujući i našu, određene koristi od članstva u EU steknu i prije punopravnog ulaska, ali isključivo ako pokažu konkretan reformski napredak. To bi moglo značiti bolji pristup jedinstvenom tržištu, europskim fondovima i programima, ali i novu vrstu natjecanja među kandidatkinjama. 

Cilj punopravnog članstva u EU, stoji u neformalnom dokumentu dvaju zemalja, ostaje nepromijenjen, a nakana postupne integracije nije zamijeniti punopravno članstvo u EU ni produžiti put prema njemu.

 – Upravo suprotno. Želimo stvoriti poticaje koji potiču brži napredak na tom putu. Na taj način osiguravamo da postupna integracija pridonosi uspješnom proširenju EU-a, jačajući Uniju u cjelini, navodi se. Godinama se zemljama Zapadnog Balkana poručuje da im je budućnost u EU a sada Francuska i Njemačka predlažu da se ta budućnost ne čeka samo kao konačni cilj, već da ga se otvara postepeno: kroz pristup tržištu, fondovima i programima., no samo za one koji mogu dokazati reformski napredak. Ideja postupne integracije nije nova. Tako i Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa bliže povezivanje regije s jedinstvenim tržištem. Novo je to što francusko-njemački non-paper pokušava tu ideju učiniti konkretnijom: pristup dijelovima tržišta, europskim programima i, moguće, prisustvo kandidata u radu pojedinih tijela EU-a, no bez prava glasa, prenosi BHRT. 

Kritičari: Koristi prije članstva mogu biti motivacija za reforme, no ne i zamjena za punopravno članstvo

Kritičari upozoravaju da koristi prije članstva mogu biti motivacija za reforme, ali da ne smiju postati zamjena za punopravno članstvo. 

- To bi, u suštini, bila potvrda da ta politika, s jedne strane nagrade, a s druge kazne, i nije urodila plodom sa stanovišta EU-a. Drugim riječima, zemlje dugo pregovaraju, a nema efektivnog mehanizma kojim bi ih se privoljelo reforme provesti do kraja. S druge strane je i pokazatelj za izrazito slabe i nesposobne korumpirane političare u regiji, mišljenja je direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi.

- Principijelno podržavam sve ono što će ubrzati proces učlanjenja BiH i zemalja regije u EU. Ima tu mnogo dobrih prijedloga, ali moramo i mi pokazati da želimo ići u EU i slijediti europske standarde na djelu, komentirao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović. 

Prema ocjeni sveučilišne profesorice Nedžme Džananović-Miraščija, prilika koja se eventualno otvara za sudjelovanje predstavnika država Zapadnog Balkana u radu, tj. praćenju rada pojedinih tijela i u redovnim susretima s predstavnicima tijela Unije je dobra i pozitivna. 

- No, mi već i u statusu kandidata i potencijalnih kandidata održavamo neke od tih sastanaka, napominje ona. Za građane, prihvaćanje ove zamisli u praksi bi moglo značiti lakše poslovanje kompanija s EU-om, manje prepreka za transport, brža plaćanja, bolji pristup europskim programima i dio koristi članstva i to prije samog članstva. Ali, za BiH, ništa od toga ne dolazi automatski. Naša zemlja, naime, još nema glavnog pregovarača s EU-om dok ključne reforme i dalje čekaju politički dogovor. 

Non-paper se, s druge strane, može čitati i kao pokušaj da EU pronađe funkcionalniji model proširenja, ali i da neke promjene ne moraju čekati francusko-njemački plan. Zemlje kandidatkinje već sada mogu prilagođavati vlastite institucije načinu na koji funkcionira EU. 

- Ništa ne sprječava države-kandidatkinje i potencijalne kandidate za članstvo svoju administrativnu i političku strukturu, sastav i resore u vladama prilagoditi onome kako funkcionira EU, tj. njene članice, donosi stav profesorice Džananović-Miraščija BHRT.