Tri moguća scenarija po kojima će se odvijati nastava u novoj školskoj godini

05 Kol 2020


Tri moguća scenarija po kojima će se odvijati nastava u novoj školskoj godini

Od početka nove školske djecu, roditelje i nastavno osoblje dijeli manje od mjesec dana. Mnogi roditelji su započeli sa pripremama koje podrazumijevaju nabavku udžbenika i pribora.  No, oni još uvijek nisu upoznati na koji način će se nastava odvijati. Ako se pita roditelje, iz više razloga, većina njih smatra da se nastava početkom nove školske godine treba nastaviti u školskim učionicama, a prekinuti eksperiment koji se dogodio s online nastavom na kraju prethodne školske godine. Roditeljima, pogotovo zaposlenima, taj eksperiment donio je mnogo problema, pa su uz svoje radne obveze morali 'glumiti' profesore i učitelje u svojim domovima.

Peticija roditelja

Zbog toga, ovih dana su roditelji iz Hercegovačko-neretvanske županije preko Udruge Naša djeca pokrenuli peticiju kojom zahtijevaju povratak učenika u školske klupe te klasični oblik nastave.

- Mi, građani HNŽ-a, od Vlade HNŽ, Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, Kriznog stožera HNŽ, gradonačelnika i načelnika općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji tražimo da se nastava odvija isključivo u školi, osim u slučaju opće karantene.

Prateći razvijenija društva i ponašanja u novonastaloj situaciji,  vidimo da nije bitna samo ekonomija, već je jako bitan i razvoj i znanje naše djece.

Djeca nisu glavni prenositelji COVID 19 infekcije i epidemije, niti su izloženi najvećem riziku a upravo oni najviše ispaštaju.

Ne umanjujući trud većine prosvjetnih djelatnika u odvijanju nastave na daljinu proteklih mjeseci,  mi, roditelji, najbolje smo upoznati s teškoćama i  zakinutosti u obrazovanju naše djece.

Naraštaji učenika uskraćeni su u normalnom osobnom razvoju, prijenosu znanja i kvaliteti nastave, te smatramo da se postojeće stanje ne smije odobravati i produžavati.

Pohađanje nastave u školi ima, uz stjecanje znanja, važnu i socijalnu funkciju razvoja radnih navika i duhovnog sazrijevanja.

Učenje na daljinu, odnosno online nastava, je mogućnost od koje najviše koristi mogu imati odrasle osobe  koje imaju jasnu motivaciju i ciljeve koje postižu učenjem.

Kod djece u osnovnoj i srednjoj školi nastava na daljinu može ostaviti trajnu obrazovnu, socijalnu i emocionalnu štetu,  jer se učitelj, učenik i svakodnevna komunikacija u razredu  ne mogu zamijeniti isključivo ekranom. Također, odvijanje nastave na daljinu produbljuje socijalne razlike između djece, jer će obitelji boljeg imovnog stanja  naći načine dopunske nastave za svoju djecu,  koja neće biti dostupna svima.

Kada javnozdravstvene, prosvjetne vlasti i Krizni stožer budu razmatrali odluku o nastavi,  tražimo da se poštuju zahtjevi ove peticije, te da se nastava odvija isključivo u školi.  U slučaju opće karantene, tražimo da se svim učenicima osiguraju tehnički uvjeti (pristup internetu/tableti/laptopi) za praćenje i sudjelovanje u nastavi na daljinu, navodi se u peticiji koja je pokrenuta.

Uz reakciju roditelja, ovih dana su i student sa Sveučilišta u Mostaru izrazili stav da se umjesto online nastava ponovo počne izvoditi u punom kapacitetu.

Tri scenarija

S druge strane, konkretne reakcije kao ni konkretnih odluka nadležnih ministarstava još uvijek nema, ali sudeći po tome da je dopušten rad dječjih vrtića, analogijom bi se slično trebalo omogućiti kada su u pitanju školska djeca. No, neslužbeno, raspravlja se o tri različita modela po kojima bi se nastava mogla odvijati.

Prvi je da da djeca prvih pet razreda osnovne škole krenu potpuno 'normalno' na nastavu u novoj školskoj godini, dok bi se za učenike viših razreda i srednjih škola nastava ipak organizirala 'online'. Drugi scenarij bi bio da se djeca u razredima razdvoje u manje skupine, a da na nastavu u školske klupe (zbog ograničenosti prostora) idu svaki drugi dan. Treći scenarij bi bio onaj koji roditelji nikako ne žele – a to je da se ipak sve odvija 'online' i 'na daljinu'. Kako god – konačnu odluku moraju donijeti vlasti, a kada će se to dogoditi još nije poznato.  

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

29 Lis 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

27 Lis 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.