Pristup Bijele kuće prema saveznicima koji uvode sankcije izraelskim doseljenicima svodi se na jednostavnu strategiju: minimalno komentirati i ne miješati se u razvoj događaja. Američka administracija zasad pušta da Ujedinjeno Kraljevstvo i druge partnerske zemlje vode glavnu riječ, a Washington sve promatra s distance, piše Politico.

Predsjednik Donald Trump u srijedu je na tu temu tek kratko komentirao da proučava situaciju. Državni tajnik Marco Rubio dan ranije je rekao da SAD ne planira uvesti vlastite sankcije, ali nije osudio poteze Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja. Rubio je dodao da SAD dijeli cilj svojih saveznika, a to je postizanje stabilnosti na Zapadnoj obali i sprječavanje novog nasilja.

Neodređene izjave dio su promišljene strategije, objašnjava dužnosnik administracije upućen u politiku prema Izraelu. "Ne moramo se uplitati u svako neslaganje među saveznicima. Izrael se može i hoće sam braniti", izjavio je dužnosnik koji je zbog osjetljivosti diplomatskih napora tražio anonimnost. Potvrdio je da se Washington u ovom slučaju drži po strani.

Sve to pokazuje koliko je pozicija Trumpove administracije prema Izraelu trenutačno osjetljiva. Bijela kuća spremna je na određene poteze kako bi izvršila pritisak na premijera Benjamina Netanyahua da se uskladi s Trumpovim mirovnim inicijativama. Istovremeno, administracija pazi da ne povuče potez koji bi se mogao protumačiti kao prekid odnosa s Izraelom. Riječ je o dugogodišnjem partneru s kojim SAD vodi rat protiv Irana i koji i dalje ima snažnu potporu unutar Republikanske stranke.

Strateško balansiranje
Rubiove izjave, koje sugeriraju nezadovoljstvo administracije sadašnjom izraelskom vladom, pokazuju da Bijela kuća pokušava pronaći ravnotežu. Smatra to Curt Mills, izvršni direktor časopisa American Conservative koji redovito komunicira s dužnosnicima administracije.

"Time rješavaju više problema odjednom", kaže Mills. "Ako su odnosi s Britancima relativno dobri, a ovo je način da se malo ograniči Netanyahu, mislim da su na to spremni", objasnio je, koristeći Netanyahuov nadimak.

Bijela kuća i State Department nisu odmah odgovorili na upite za komentar.

Potezi saveznika i odgovor Izraela
Washington promatra situaciju sa strane dok Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kanada uvode sankcije protiv izraelskih naselja. Najavile su prekid trgovine s područjima za koja se prema međunarodnom pravu smatra da su protuzakonito zauzeta. Britanski dužnosnici naglasili su da su unaprijed obavijestili SAD o svojim planovima i potvrdili da nisu naišli na značajniji otpor.

Na pitanje o američkoj reakciji, britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband u srijedu je za Sky News rekao: "Pustit ću njih da kažu što misle. Ali smatram da postoji stvarna zabrinutost oko onoga što se događa na Zapadnoj obali".

Izraelski doseljenici posljednjih su tjedana pojačali nasilne napade na lokalne Palestince, što je izazvalo rijetke osude i američkih dužnosnika i izraelske vlade.

Netanyahuova vlada podržava širenje tih naselja, uključujući i takozvano područje E1, čiju je gradnju Izrael ranije izbjegavao zbog međunarodnog pritiska. Izraelska naselja u zoni E1 praktički bi presjekla palestinski teritorij na dva dijela, čime bi rješenje s dvije države postalo nemoguće.

Miliband je u utorak predstavio plan sankcija i izjavio da se britanska vlada "slaže da se u dijelovima Zapadne obale provodi etničko čišćenje Palestinaca". Najavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo planira uvesti mjere protiv tvrtki i pojedinaca koji uslugama podržavaju širenje naselja. Plan ipak vjerojatno neće odmah stupiti na snagu jer će za njegovu provedbu trebati šest do devet mjeseci.

Trumpova suzdržanost
Trump, inače sklon čestim objavama na društvenim mrežama, još nije napisao ni rečenicu u obranu Izraela. O temi je progovorio tek u srijedu, nakon novinarskih pitanja. Izbjegao je detalje o svom odgovoru i samo rekao da je "tek vidio" odluku te da planira razgovarati s Izraelom kako bi razumio "njihovo stajalište". "Točno razumijem što se događa, ali želim saznati zašto se to odjednom dogodilo", dodao je Trump.

Trumpova neodređenost, kao i reakcija cijele administracije, pokazuje koliko Bijela kuća želi izbjeći nove sukobe uoči nekoliko važnih događaja, kaže Victoria Coates, bivša visoka dužnosnica za nacionalnu sigurnost zadužena za Bliski istok u Trumpovom prvom mandatu.

"Nisam sigurna da sada žele novu veliku distrakciju, s obzirom na izbore za Kongres i summit s Xijem", rekla je Coates. Mislila je pritom na Trumpov sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom krajem mjeseca.

Također je ustvrdila da najave sankcija saveznika služe više za izazivanje "šoka" nego što imaju stvarni učinak, pa stoga ne zahtijevaju angažman SAD-a. Coates, koja je sada u zakladi Heritage i bila je u Jeruzalemu kad je objavljena vijest o sankcijama, kaže da izraelski dužnosnici nisu sretni zbog tog poteza, ali nisu ni u panici.

Ipak, Izrael je odgovorio nizom protumjera, među kojima je i zatvaranje britanskog konzulata u Jeruzalemu. Taj potez dolazi u politički vrlo osjetljivom trenutku za Netanyahua, čija se vlada bori za opstanak pred izbore u listopadu.

Izraelsko veleposlanstvo u Washingtonu nije odmah odgovorilo na upit za komentar.

Unutarnji i vanjski pritisci
Jedan dužnosnik administracije upućen u politiku prema Izraelu rekao je da prvi komentari američkog veleposlanika u Izraelu Mikea Huckabeeja, koji je osudio britanske planove, ne odražavaju politiku SAD-a. "Huckabee u ovome nastupa potpuno samostalno. To stalno radi. Solira i ne provjerava ništa ni s kim", rekao je izvor. Axios je ranije izvijestio da Huckabeejeve izjave nisu bile koordinirane s Bijelom kućom niti sa State Departmentom.

Mills kaže da su Rubiove izjave od utorka bile "upečatljivo" odstupanje od njegovog uobičajenog pristupa Izraelu, s obzirom na to da je državni tajnik, za razliku od potpredsjednika JD Vancea, dosad izbjegavao kritizirati tog američkog saveznika.

"Ne želimo vidjeti ništa što bi destabiliziralo Zapadnu obalu dok se u regiji toliko toga događa", rekao je Rubio. "Smatramo da to utječe i na našu sposobnost da postignemo napredak u vezi s Gazom i planom od 20 točaka kojem smo vrlo posvećeni."

Odnosi SAD-a i Izraela trenutno su u složenoj fazi. "Rješavamo neke političke probleme u Izraelu", rekao je u nedjelju Trumpov zet i izaslanik Jared Kushner. "Imaju lude izbore, a to ih u određenim aspektima čini pomalo iracionalnima."

Odluka o nemiješanju u pitanje sankcija mogla bi administraciji omogućiti da izbjegne rizičan sukob sa saveznicima, dok istovremeno pokušava riješiti trgovinske sporove uoči izbora. To je osjetljivo političko balansiranje. Administracija ne smije dopustiti da se u javnosti stvori dojam o raskolu s Izraelom, nakon što je sa svojim saveznikom krenula u rat na Bliskom istoku koji je sada vrlo nepopularan.

Republikanci već trpe štetu zbog visokih cijena energenata uoči izbora u studenom. Situacija se ne poboljšava jer se sukob na Bliskom istoku širi: cijene nafte na svjetskom tržištu u srijedu su skočile iznad 100 dolara po barelu, prvi put u posljednjih šest tjedana.

"To je pitanje za predsjednika koji se suočava s nekontroliranom inflacijom, skupim gorivom, nezadovoljstvom građana zbog cijena, carinama prema Kanadi i trgovinskim ratom. Želi li on stvarno dodati još jedan ekonomski poremećaj s glavnim trgovinskim partnerima dva mjeseca prije izbora?", pita se Dan Shapiro, bivši američki veleposlanik u Izraelu iz Obamine ere.

"Djelovalo bi pomalo apsurdno i nevjerojatno da administracija, koja je napala Iran navodno na zahtjev Izraela, sada ima bilo kakvu distancu prema Izraelcima", zaključio je Mills.

Imidž Izraela narušen je i među republikancima i među demokratima posljednjih godina. No, Trumpova administracija pazi da ne odbije brojne republikanske birače koji i dalje snažno podržavaju Izrael. Nekolicina republikanskih zastupnika već izražava zabrinutost zbog poteza saveznika. Zastupnik Randy Fine upozorio je na društvenim mrežama da bi sankcije mogle značiti da će Florida, prema državnom zakonu, zabraniti poslovanje svakoj britanskoj tvrtki koja ih se bude pridržavala. Zastupnica Claudia Tenney poslala je u srijedu pismo ministru financija Scottu Bessentu u kojem traži reviziju najavljenih trgovinskih ograničenja, piše index.