Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska nastavljaju povećavati uvoz, dok trgovinski deficit nastavlja rasti.

Federacija BiH je u prva četiri mjeseca 2026. ostvarila izvoz od 3,8 milijardi KM, ali je uvoz dosegnuo čak 7,1 milijardu KM. To znači da je deficit premašio 3,3 milijarde KM.

Istodobno je Republika Srpska u razdoblju siječanj – travanj ostvarila robnu razmjenu vrijednu 4,2 milijarde KM. Od toga se 1,7 milijardi KM odnosilo na izvoz, a 2,5 milijardi KM na uvoz.

Vanjskotrgovinski deficit Republike Srpske dosegnuo je 869 milijuna KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 66,2 posto.

Trend je isti u oba entiteta.

Uvoz raste brže od izvoza.

Rast uvoza pokazuje dublji problem domaće ekonomije
U travnju je FBiH ostvarila izvoz vrijedan nešto više od milijardu KM, što je rast od 3,1 posto u odnosu na ožujak i 7,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Ali istodobno je uvoz porastao još snažnije — 4,5 posto mjesečno i čak 13,8 posto godišnje.

To znači da domaća ekonomija i dalje mnogo brže povećava potrošnju strane robe nego vlastitu proizvodnju i izvoznu konkurentnost.

Posebno zabrinjava činjenica da pokrivenost uvoza izvozom u FBiH iznosi tek 51,7 posto.

Drugim riječima, na svaku marku izvoza dolaze gotovo dvije marke uvoza.

Problem nije samo statistika nego struktura ekonomije
Ekonomist Igor Gavran upozorava za Nezavisne novine da entitetski podaci ne daju potpuno realnu sliku vanjskotrgovinske razmjene jer međunarodna trgovina funkcionira na državnoj razini.

Prema njegovim riječima, izvoz jednog entiteta često uključuje radnike, sirovine i komponente iz drugog entiteta, dok se dio robe uvezene u jedan entitet kasnije prodaje ili koristi u drugom dijelu zemlje.

Zato smatra da jedino državni podaci mogu dati stvarnu sliku ekonomskog stanja.

Ipak, naglašava da u ovom slučaju nema dileme da je trend negativan.

Kada deficit raste u oba entiteta istodobno, problem više nije administrativni nego strukturni.

Rast deficita nije rezultat investicijskog booma
Jedan od rijetkih scenarija u kojem veći deficit može imati pozitivno objašnjenje jest snažan investicijski ciklus.

Na primjer:

velika industrijska ulaganja
nabava nove proizvodne opreme
otvaranje velikih tvornica
infrastrukturni projekti
Takvi procesi kratkoročno povećavaju uvoz, ali dugoročno jačaju proizvodnju i izvoz.

No Gavran upozorava da trenutno nema ozbiljnih pokazatelja takvog razvoja.

„Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima“, upozorio je Gavran.

Potrošnja raste brže od proizvodnje
Dio rasta uvoza povezan je s višim cijenama goriva i općim rastom cijena, ali to nije jedini problem.

Mnogo veći izazov jest činjenica da BiH i dalje nema dovoljno snažan industrijski i izvozni rast koji bi mogao pratiti rast domaće potrošnje.

To stvara dugoročan pritisak na:

domaću proizvodnju
industrijsku konkurentnost
trgovinsku bilancu
stabilnost ekonomskog rasta
Posebno je važno što se najveći obim robne razmjene Republike Srpske ostvaruje sa Srbijom, Italijom i Hrvatskom, što dodatno pokazuje koliko je ekonomija BiH vezana uz vanjska tržišta i uvoznu ovisnost.

Deficit postaje signal usporavanja ekonomije
Vanjskotrgovinski deficit nije samo statistički podatak.

On vrlo često pokazuje dublje stanje ekonomije.

Kada uvoz raste zbog investicija i širenja proizvodnje, deficit može biti privremen i razvojno koristan.

Ali kada raste zbog potrošnje bez jačanja proizvodnje i izvoza, tada postaje znak slabosti ekonomskog modela.

Upravo zato rast deficita u oba entiteta danas izgleda više kao upozorenje na usporavanje domaće ekonomije nego kao signal razvoja, piše financa.