Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika u pravosuđu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) podsjetio je da već 16 mjeseci ukazuje javnosti na postupanje nadležnih institucija u procesu ostvarivanja zakonom zajamčenog prava na štrajk. Iz tog Sindikata tvrde da, umjesto žurne zaštite radničkih prava, svjedoče donošenju neshvatljivih odluka Općinskog suda u Mostaru, čija su navedena postupanja rezultirala stalnim žalbama i nepotrebnim opterećivanjem viših sudskih instanci, koje su u konačnici bile prisiljene ukidati sporne prvostupanjske odluke.

Kako je Sindikat ranije upoznao javnost, nakon što su rukovoditelji pravosudnih institucija odbili zaključiti sporazum o poslovima koji se ne može prekidati tijekom štrajka, pred Općinskim sudom u Mostaru pokrenut je zakonom propisan postupak imenovanja predsjednika Arbitražnog vijeća, koji je trebao biti žuran postupak ali je pretvoren u višemjesečnu pravosudnu agoniju. 

- Tek nakon što je Županijski sud HNŽ-a po drugi put ukinuo rješenje Općinskog suda u Mostaru i izričito naložio da Sud postupi sukladno zakonu te imenuje predsjednika arbitraže, Općinski sud donio je odgovarajuće rješenje. Drugim riječima, prvostupanjski sud postupio je tek kada više nije imao prostora za daljnje manevriranje. Nažalost, ni tada nije prestalo osporavanje našeg zakonskog prava, tvrde iz Sindikata. U rješenju kojim je imenovan predsjednik arbitraže, postupajuća sutkinja Amela Konjhodžić jasno je u pouci o pravnom lijeku navela da žalba, sukladno zakonskim odredbama, nije dopuštena. Unatoč tome, Županijsko javno pravobraniteljstvo HNŽ-a podnijelo je žalbu, a postupajuća sutkinja je, umjesto da ju odbaci kao nedopuštenu ili neutemeljenu i potvrdi pobijano rješenje, predmet ponovno uputila Županijskom sudu u Mostaru, pojašnjava Sindikat.

 Pitanja za nadležne institucije

Iz Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika u pravosuđu HNŽ-a javno su postavili nekoliko pitanja nadležnim institucijama. 

- Ako žalba, po zakonu, nije dopuštena, zašto ju Sud prihvaća i postupa po njoj te tako proturječi vlastitom rješenju?, pita Sindikat u kojem žele znati i zbog čega se u žurnom radnom sporu postupa punih 16 mjeseci, unatoč zakonskoj obvezi žurnog postupanja i donošenja odluke u roku od pet dana. 

- Pokušava li se svjesnim pravnim manevrima i odugovlačenjem postupka kupiti vrijeme i ugušiti zakonito pokrenuti štrajk radnika?, pita, nadalje, Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika u pravosuđu HNŽ-a te upozorava da se, postane li takav način postupanja pravilo, otvara pitanje pravne sigurnosti svih građana koji pravdu traže pred sudovima. Uz opasku da je u konkretnom slučaju potpuno jasno da se svjesno krši odredbe o žurnosti postupanja, upozoreno je i da se, odugovlačenjem procesa, vođenjem suvišne prepiske i donošenjem proturječnih odluka, kojima Sud zanemaruje vlastite pravne pouke, vrši izravan pritisak na Sindikat, koji samo pokušava ostvariti svoja zakonom zajamčena prava. Na koncu je Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika u pravosuđu HNŽ-a poručio da neće odustati od borbe za prava svojih članova.