Europska središnja banka (ECB) 29. listopada zadržala je depozitnu kamatnu stopu na 2,50 posto, premda je godišnja inflacija eurozone u rujnu dosegnula 3,8 posto. Nakon dva ovogodišnja povećanja kamata. ECB se suočava s rastom cijena energije i pooštravanjem uvjeta financiranja. Banke prijavljuju slabiju potražnju za kreditima, a poduzeća sve češće navode rast troškova zaduživanja.

Stopa glavnih operacija refinanciranja ostala je na 2,65 posto, a stopa mogućnosti posudbe na kraju dana na 2,90 posto. U službenoj odluci od 29. listopada ECB navodi da su se uvjeti financiranja pooštrili od prethodnog sastanka te da bi to moglo usporiti gospodarski rast i inflaciju.

Listopadska stanka uslijedila je nakon povećanja kamata u lipnju i rujnu, svaki put za 0,25 postotnih bodova. Ukupno povećanje tijekom 2026. iznosi 0,50 postotnih bodova. ECB pritom nije najavio završetak ciklusa povećanja niti se unaprijed obvezao na sljedeći potez.

Zašto inflacija od 3,8 posto nije donijela novo povećanje kamata?
Prema Eurostatovim podacima o inflaciji, godišnja inflacija u eurozoni porasla je s 3,2 posto u kolovozu na 3,8 posto u rujnu. Najveći pritisak dolazi od energije, čije su cijene na godišnjoj razini porasle 18,9 posto, nakon 14,3 posto mjesec ranije.

Inflacija usluga povećana je s 3,0 na 3,2 posto, dok je temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, iznosila 2,5 posto.

U službenoj izjavi s konferencije za medije predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je da se puni učinci energetskog šoka tek trebaju pokazati. Skuplja energija povećava rizik od daljnjeg rasta cijena, ali istodobno opterećuje gospodarsku aktivnost.

Prema ocjeni ECB-a, pokazatelji temeljne inflacije zasad su uglavnom stabilni, a rast plaća još ne pokazuje snažan odgovor na skuplju energiju. Središnja banka zato prati hoće li se povećani energetski troškovi postupno prenijeti na ostale cijene i troškove rada.

Financa.ba je ranije analizirala zašto rast inflacije eurozone na 3,8 posto ne mora odmah dovesti do povećanja kamata. Listopadska odluka potvrdila je takav ishod, ali nije isključila mogućnost dodatnog pooštravanja monetarne politike.

Plaće zasad ne potvrđuju snažnije prelijevanje inflacije
Naknade po zaposlenome u eurozoni porasle su 3,3 posto u drugom tromjesečju, nakon 3,6 posto u prvom. ECB-ov pokazatelj ugovorenih plaća upućuje na rast između 2,5 i 2,8 posto tijekom preostalih mjeseci 2026. godine.

Riječ je o različitim pokazateljima koje ECB koristi pri procjeni pritisaka na troškove rada.

Središnja banka zasad ne vidi snažnije prelijevanje energetskog šoka na plaće. Ako se rast cijena energije zadrži, veći zahtjevi za povećanje plaća mogli bi povećati troškove poduzeća i produljiti razdoblje inflacije iznad ciljanih dva posto.

Banke prijavljuju slabiju potražnju za kreditima
Dva istraživanja ECB-a objavljena neposredno prije listopadske odluke pokazuju kako se pooštravanje financijskih uvjeta odražava na banke i njihove klijente.

Prema istraživanju kreditne aktivnosti banaka od 27. listopada, neto devet posto anketiranih banaka u trećem tromjesečju prijavilo je pooštravanje standarda za kredite poduzećima. Kod potrošačkih i ostalih kredita kućanstvima taj je pokazatelj iznosio 14 posto.

Neto pokazatelj promjene potražnje za kreditima poduzeća iznosio je minus šest posto, a kod stambenih kredita minus 27 posto. Banke za četvrto tromjesečje očekuju dodatno slabljenje potražnje za stambenim kreditima, uz pokazatelj od minus 36 posto.

Riječ je o neto udjelima odgovora banaka, a ne o postotnom smanjenju vrijednosti odobrenih kredita.

Istraživanje je obuhvatilo 159 banaka. One slabiju potražnju prvenstveno povezuju s višim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., dok pooštravanje kreditnih standarda obrazlažu većom procjenom rizika i opreznijim pristupom kreditiranju.

Poduzeća potvrđuju da im financiranje poskupljuje
Drugo istraživanje, ECB-ov Survey on the Access to Finance of Enterprises (SAFE), objavljeno 26. listopada, donosi perspektivu samih poduzeća.

Među poduzećima koja su tražila bankovno financiranje neto 46 posto prijavilo je rast kamatnih stopa, nakon 42 posto u prethodnom krugu. Kod velikih poduzeća taj je pokazatelj iznosio 55 posto, a kod malih i srednjih 38 posto.

Uz više kamate, neto 27 posto poduzeća prijavilo je povećanje dodatnih troškova financiranja, poput naknada i provizija, dok je 14 posto navelo strože zahtjeve za kolateralom.

Istodobno su poduzeća prijavila smanjenje dostupnosti bankovnih kredita, uz neto pokazatelj od minus pet posto. Udio poduzeća koja su naišla na prepreke pri dobivanju kredita povećan je s pet na sedam posto među poduzećima kojima je takvo financiranje relevantno.

Istraživanje je obuhvatilo 12.822 poduzeća. Neto pokazatelji predstavljaju razliku između udjela poduzeća koja prijavljuju povećanje i smanjenje pojedinog troška ili uvjeta financiranja. ECB pritom upozorava da promjene u sastavu uzorka otežavaju izravnu usporedbu s prethodnim krugom istraživanja.

Banke prijavljuju strože kreditne uvjete, a poduzeća u zasebnom istraživanju češće navode više kamate i manju dostupnost bankovnih kredita. Pritom je važna razlika između cijene kredita i uvjeta njegova odobravanja. Banka može zadržati kamatnu stopu, a istodobno tražiti veće osiguranje ili strože procjenjivati sposobnost otplate.

Neto osam posto poduzeća prijavilo je povećanje ulaganja u dugotrajnu imovinu, nakon šest posto u prethodnom krugu.

Financiranje se pooštrava i bez novog povećanja kamata ECB-a
Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u eurozoni porasla je s 3,5 posto u srpnju na 3,6 posto u kolovozu. Trošak tržišnog zaduživanja poduzeća povećan je s 4,0 na 4,1 posto, dok je prosječna stopa na bankovne kredite poduzećima ostala na 3,8 posto.

ECB istodobno nastavlja smanjivati portfelje obveznica kupljenih kroz programe APP i PEPP. Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira iz tih portfelja.

Prema ECB-ovu istraživanju, smanjivanje portfelja obveznica dodatno pooštrava tržišne uvjete financiranja.

ECB zato pri odlučivanju mora uzeti u obzir da su tržišni troškovi financiranja već porasli, a potražnja za dijelom bankovnih kredita oslabila.

Što odluka znači za Bosnu i Hercegovinu?
Za građane i poduzeća u BiH važno je razlikovati referentne kamatne stope ECB-a od stvarne cijene kredita kod domaćih banaka.

Konvertibilna marka vezana je uz euro po fiksnom tečaju, ali odluka ECB-a ne mijenja automatski rate postojećih kredita u BiH.

Kod kredita s fiksnom kamatnom stopom ugovorena stopa u pravilu ostaje nepromijenjena tijekom razdoblja za koje je fiksirana. Kod kredita s promjenjivom kamatom eventualna promjena ovisi o ugovorenom referentnom pokazatelju, primjerice Euriboru, i datumu njegova usklađivanja.

Na cijenu novih kredita utječu i troškovi financiranja pojedine banke, procjena kreditnog rizika te konkurencija na domaćem tržištu.

Stroži uvjeti financiranja mogli bi usporiti ulaganja europskih poduzeća i smanjiti narudžbe njihovim dobavljačima u BiH.

Dodatni problem za domaća poduzeća ostaju cijene energije. Financa.ba je ranije analizirala zašto su cijene nafte premašile pretpostavke ECB-a i što to znači za buduće kamatne stope. Skuplji energenti mogu povećati troškove nabave i proizvodnje u BiH neovisno o sljedećoj odluci ECB-a.

Što će odlučivati o prosinačnim kamatama?
Sljedeći sastanak ECB-a zakazan je za 17. prosinca, kada će središnja banka raspolagati novim makroekonomskim projekcijama.

Rujanske projekcije predviđale su prosječnu inflaciju od 3,0 posto u 2026., 2,5 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini. Od njihove objave cijene energije nastavile su rasti, a financijski uvjeti dodatno su se pooštrili.

Nove projekcije pokazat će kako ECB sada procjenjuje inflaciju i gospodarski rast nakon daljnjeg poskupljenja energije i pooštravanja uvjeta financiranja, piše financa.