Nakon što je svoju stranku Nacionalno okupljanje dovela do izbornog uspjeha, sudbina Marine Le Pen sada je u rukama prizivnog suda u Parizu. Čelnica francuske desnice uskoro će saznati hoće li se moći kandidirati na predsjedničkim izborima sljedeće godine, jer sud danas u 13:30 odlučuje o potvrđivanju presude za pronevjeru.

Le Pen se već tri puta kandidirala za predsjednicu, a u anketama vodi deset mjeseci uoči izbora. Ako joj kandidatura bude onemogućena, na njezino će mjesto stati mladi Jordan Bardella, zbog čega bi presuda mogla imati dalekosežne posljedice za Francusku, piše BBC.

Pozadina slučaja
Današnjom presudom odlučuje se o političkoj budućnosti Marine Le Pen i praktički označava početak predsjedničke utrke, čiji je prvi krug 18. travnja 2027., a drugi 2. svibnja. Le Pen je 31. ožujka 2025. godine osuđena na petogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti nakon što je proglašena krivom za pronevjeru 1.4 milijuna eura sredstava Europskog parlamenta.

Novac je, umjesto za plaćanje parlamentarnih asistenata, koristila za isplatu plaća zaposlenicima vlastite stranke u razdoblju od 2004. do 2016. godine. Le Pen je bila zastupnica u Europskom parlamentu od 2004. do 2017.

Izrečena joj je i zatvorska kazna od četiri godine - dvije uvjetno i dvije koje bi trebala odslužiti u kućnom pritvoru s elektroničkim nadzorom. Sud je utvrdio da je Le Pen odobravala ili tolerirala shemu fiktivnog zapošljavanja, a presuda ju je isključila iz izbora 2027. godine.

Tijekom žalbenog postupka u siječnju i veljači ove godine, Le Pen je zanijekala organiziranje prijevare, ali je priznala "pogrešku" zbog koje su neki parlamentarni pomoćnici radili "u korist stranke".

Tužitelji traže da se zadrži petogodišnja zabrana obnašanja javne dužnosti, uz četverogodišnju zatvorsku kaznu koja bi sada uključivala jednu godinu s elektroničkim nadzorom i tri godine uvjetno. Le Pen je izjavila da se ne boji odluke, ali smatra da "nije moguće" kandidirati se za predsjednicu ako suci odluče da mora nositi narukvicu za elektronički nadzor.

Tko je Marine Le Pen?
Najmlađa kći Jean-Marie Le Pena, Marine, preuzela je 2011. vodstvo krajnje desne Nacionalne fronte, koju je on vodio od 1972., sa zadaćom "detoksikacije" brenda stranke. S ocem se konačno razišla 2015. godine, izbacivši ga iz stranke zbog njegovih stavova o holokaustu.

Tri godine kasnije stranku je preimenovala u Nacionalno okupljanje (Rassemblement National - RN). Iako ju je Emmanuel Macron dvaput porazio u utrci za predsjednika, 2024. je dovela RN do najboljeg izbornog rezultata u povijesti, s desnim savezom koji je osvojio 143 od 577 mjesta u Nacionalnoj skupštini.

Le Pen se predstavlja kao žrtva francuskog pravosuđa, tvrdeći da je izdvojena i podvrgnuta "drugačijem tretmanu" u odnosu na druge čelnike čije su stranke također proglašene krivima za prijevaru. Međutim, suci su u prvostupanjskoj presudi utvrdili da je "autoritativno i odlučno prihvatila sustav koji je uspostavio njezin otac" te da je bila "u središtu" sheme fiktivnog zapošljavanja.

Mogući ishodi presude
U slučaju oslobađajuće presude, Le Pen bi se mogla kandidirati za predsjednicu, no takav se ishod smatra malo vjerojatnim. Ako je sud proglasi krivom i odredi joj zabranu obnašanja dužnosti dužu od dvije godine (računajući od 31. ožujka 2025.), neće se moći kandidirati.

Naime, petogodišnja zabrana počela je teći od prvostupanjske presude. S druge strane, ako joj se izrekne zabrana od dvije godine ili manje, imat će pravo sudjelovati na izborima. Ako sud prihvati preporuku tužiteljstva i potvrdi četverogodišnju zatvorsku kaznu, Le Pen bi se suočila s jednom godinom kućnog pritvora uz elektronički nadzor, umjesto prvotno određenih dviju.

Ostatak kazne bio bi uvjetan. Upravo zbog te mogućnosti Le Pen je uoči presude iznijela svoj stav: "Kada ste predsjednički kandidat, morate se moći potpuno slobodno kretati... Ne mogu ovisiti o sucu hoće li mi dopustiti da održim skup ili odem na tržnicu."

Le Pen bi se na osuđujuću presudu mogla žaliti najvišem francuskom sudu, Kasacijskom sudu, za što bi imala rok od 10 dana. Međutim, taj bi proces trajao mjesecima i omeo bi je u kampanji, pa je dala naslutiti da to neće učiniti. U slučaju oslobađajuće presude, žalbu najvišem sudu mogli bi podnijeti i tužitelji.

Plan B: Jordan Bardella
Od 2022. godine Nacionalno okupljanje kao predsjednik stranke vodi Jordan Bardella, koji je postao dio tima Marine Le Pen 2017. godine, dok je bio u ranim dvadesetima. Nakon njezine osuđujuće presude prošle godine, postalo je jasno da će Le Pen trebati "plan B", a s vremenom je Bardellu proglasila svojim zamjenskim kandidatom.

Tijekom vikenda, Bardella je poručio pristašama: "Želim ponoviti svoju potpunu podršku, svoje puno prijateljstvo i svoju političku odanost njoj, kako bih je vidio izabranu za predsjednicu republike".

Le Pen je rekla da bi, u slučaju njezine pobjede, Bardella bio premijer, ali je spremna prepustiti mu ulogu predsjedničkog kandidata "ako mi pravosuđe zabrani kandidiranje", obećavši da će ga podržati s "velikom energijom, velikim uvjerenjem i velikim povjerenjem".

Tko je jači kandidat?
Iako Nacionalno okupljanje biračima šalje poruku jedinstva, ideja o "planu B" toliko je prihvaćena da Bardella u najnovijim anketama već postiže nešto bolje rezultate od nje. Oboje su, prema anketama za prvi krug, iznad 30 posto podrške.

Politički protivnici s podsmijehom gledaju na ideju da će Le Pen jednostavno prepustiti vođenje Bardelli. Također smatraju da bi ona, zbog njegovog relativnog političkog neiskustva, predstavljala daleko veću prijetnju u drugom krugu izbora.

Bardella u rujnu navršava 31 godinu. Kandidat konzervativnih Republikanaca Bruno Retailleau prije nekoliko je mjeseci ironično primijetio da su Francuzi, nakon što su uživali u 40-godišnjem predsjedniku Emmanuelu Macronu, "sigurno oduševljeni idejom da dobiju predsjednika od 30 godina".

Osuđeni i drugi dužnosnici stranke
U ožujku 2025. godine osuđene su ukupno 24 osobe, uključujući zastupnike u Europskom parlamentu i stranačke dužnosnike, a njih 12 uložilo je žalbu na presude. Među njima su Louis Aliot, potpredsjednik RN-a i gradonačelnik Perpignana, osuđen na šestomjesečnu kaznu kućnog pritvora s elektroničkim nadzorom, te Nicolas Bay, bivši glavni tajnik Nacionalne fronte, također osuđen na šest mjeseci s elektroničkim nadzorom.

Drugi dužnosnik Nacionalne fronte, Bruno Gollnisch, dobio je kaznu od godine dana kućnog pritvora s elektroničkim nadzorom, dok je Catherine Griset, bivšoj bliskoj suradnici Marine Le Pen, izrečena dvogodišnja zabrana obnašanja javne dužnosti. Wallerand de Saint-Just, bivši rizničar Nacionalne fronte, osuđen je na godinu dana kućnog pritvora s elektroničkim nadzorom, piše index.