U nedavnom istupu za Financial Times, vodeći ljudi europske automobilske industrije poslali su oštru poruku Bruxellesu. Antonio Filosa, izvršni direktor Stellantisa, obećao je značajno povećanje investicija u Europi. Ipak, postavio je jedan uvjet – da se ublaži planirana zabrana prodaje motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine i potrošačima vrati sloboda izbora.

Njegovom se apelu pridružio i Ola Källenius, čelnik europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) i izvršni direktor Mercedes-Benza. Upozorio je kako bi Europska komisija napravila “katastrofalnu pogrešku” ako bi forsiranjem isključivo električnih vozila (EV) dovela do daljnjeg smanjenja automobilskog tržišta. Za razliku od Kine i SAD-a, proizvodnja automobila u Europi i dalje je osjetno ispod pretpandemijskih razina. Stellantis je u listopadu čak bio prisiljen privremeno zaustaviti proizvodnju diljem kontinenta zbog slabe potražnje.

“Ako dođe do velike i hitne promjene u regulativi, očito je da ćemo multiplicirati naša ulaganja u Europi. Primjer SAD-a pokazuje da kada postoji razumna promjena regulative koja vraća slobodu izbora, proizvođači automobila vide priliku za rast“, izjavio je Filosa.

Pod administracijom Donalda Trumpa, SAD je ukinuo kredite za kupnju električnih vozila i predlaže ublažavanje pravila o smanjenju emisija. Kao odgovor, Stellantis se obvezao uložiti rekordnih trinaest milijardi dolara u SAD-u tijekom sljedeće četiri godine. Na ovaj način se suprotstavljaju američkim carinama, ali i proširuju prodaju benzinskih i hibridnih vozila, koja su profitabilnija od električnih. S druge strane, ulaganja u Europi su niža zbog visokih troškova proizvodnje i rada te slabe potražnje potrošača. Stellantis je najavio da će njegova ulaganja u Francuskoj 2025. godine iznositi dvije milijarde eura, uz sličan iznos obećan i Italiji.

Proizvođači nisu zadovoljni dinamikom odluka Bruxelles-a
Källenius je dodatno naglasio opasnost trenutne politike EU-a o emisijama vozila. Upozorio je da bi se mogla napraviti katastrofalna pogreška koja bi rezultirala da se tržište dodatno smanji. Europska autoindustrija danas prodaje tri milijuna vozila manje nego prije pandemije. Ovo je, prema Filosinim riječima, ekvivalent proizvodnji čak deset tvornica automobila.

Čelnici su također upozorili na ranjivost europskih industrijskih lanaca. Nedavne nestašice čipova povezane s nizozemskim proizvođačem Nexperia i poremećaji uzrokovani kineskom kontrolom izvoza rijetkih zemnih metala ponovno su pokazali opasnosti prebacivanja na tehnologiju u kojoj Peking kontrolira opskrbne lance.

Apelima se pridružio i nedavno imenovani izvršni direktor Renaulta, François Provost. On je pozvao na preispitivanje “tsunamija” propisa iz Bruxellesa koji su vozila učinili težima i skupljima.

“Potreban nam je napredak prije kraja godine, inače sami orkestriramo pad automobilske industrije… Nije prekasno. Moguće je, ali potrebna je hitnost”, rekao je.

Iako je Bruxelles već ublažio pravila o ciljevima smanjenja emisija za 2025. i pomaknuo reviziju zabrane iz 2035. na prosinac ove godine, proizvođači tvrde da promjene neće biti dovoljno brze i drastične da bi Europa ostala konkurentna u odnosu na Kinu i SAD, piše Financa.